Finska premijerka Sanna Marin ne očekuje da će Mađarska i Turska blokirati kandidaturu njezine zemlje za članstvo u NATO-u, ali je upozorila na rizike odgode pristupanja, piše Politico.
Mađarska i Turska jedine su zemlje NATO-a koje tek trebaju ratificirati pristupanje Finske savezu. Proces je pokrenut paralelno sa Švedskom nedugo nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Govoreći za Politico u Bruxellesu prije samita čelnika EU-a, Marin je rekla kako se nada da će zahtjevi obiju zemalja biti odobreni "što je prije moguće". Dodala je da je razgovarala s mađarskim čelnikom Viktorom Orbanom i turskim Recepom Tayyipom Erdoganom.
- Razgovarala sam s premijerom Orbánom i predsjednikom Erdoganom o situaciji. Shvatili smo da ne bi trebalo biti problema kada je riječ o našoj kandidaturi. Vrlo je važno da se Helsinki i Stockholm zajedno pridruže savezu jer dijelimo isto sigurnosno okruženje na sjeveru - istaknula je finska čelnica.
Turska, Švedska i Finska u lipnju su potpisale sporazum kojim se otvara put dvjema nordijskim zemljama za pridruživanje NATO-u, uz prevladavanje zabrinutosti Turske oko navodne potpore tih zemalja kurdskim skupinama. Međutim, Erdogan je nakon toga obnovio svoju prijetnju da će blokirati članstvo tih zemalja, rekavši u turskom parlamentu ranije ovog mjeseca da njegova vlada prati ispunjavaju li se obećanja Helsinkija i Stockholma.
Marin je istaknula važnost brzog pristupanja.
- Zbog sigurnosnog okruženja jako je važno da proces ratifikacije prođe glatko. Podsjetit ću vas da je Finska, kao i Ukrajina, jedan od susjeda Rusije. Finska se trenutno ne suočava s nikakvom vojnom prijetnjom, a mi smo sposobni obraniti svoju zemlje. Međutim, želimo da proces ratifikacije teče glatko i što je brže moguće kako bismo izbjegli bilo kakav rizik – rekla je finska premijerka.
Finska je u procesu izgradnje ograde na dijelovima svoje granice s Rusijom, a finska je čelnica rekla da je taj projekt također pokušaj smanjenja rizika.
- Ograda može minimizirati rizik kada je riječ o "hibridnim prijetnjama, poput korištenja migranata kao alata za utjecaj na politiku ili sigurnosno okruženje druge zemlje - rekla je ona, naglasivši dugoročnu potrebu da granica s Rusijom bude "dobro organizirana, pod nadzorom i kontrolom".
U trenutku kada su kreatori europske politike sve zabrinutiji zbog hibridnih prijetnji koje dolaze iz Rusije, Marin je istaknula svoju potporu većoj strateškoj autonomiji.
- Mislim da moramo biti spremni na sve, ne samo u Finskoj nego i u Europi - rekla je.
- Jedno od najvažnijih pitanja su tehnologije. Moramo izvući pouke iz ovog rata - istaknula je Marin, ukazujući na rusko korištenje "energije kao oružja" i upozoravajući da Europa ne bi trebala ovisiti o autoritarnim režimima.
Premijerka je pozvala na blisku suradnju s demokratskim saveznicima diljem svijeta, priznajući da će u budućnosti Europa možda morati manje ovisiti o SAD-u kao pružatelju sigurnosti.
Upitana o mogućem utjecaju nadolazećih američkih izbora na sredini mandata, Marin je rekla da je razgovarala s članovima Demokratske i Republikanske stranke o Ukrajini.
- Vidjela da su jednoglasni kada je riječ o pomoći Ukrajini, tako da sam uvjerena da će to nastaviti činiti. No, Europa mora biti bolje pripremljena kako bi pomogla u obrani regije – rekla je premijerka.
- Vrlo je važno da Sjedinjene Američke Države sudjeluju, da podupiru Ukrajinu, da daju oružje. Bili bismo u nevolji ako ne bi. Ali u budućnosti se moramo pobrinuti da ne budemo toliko ovisni - rekla je Marin.
- Ne trebamo se oslanjati na to da će uvijek biti nekoga tko će pomoći Europi. Trebali bismo biti jači – zaključila je finska čelnica.
Video: Rusi masovno odlaze u Srbiju
Svi koji se pridruže NATO čine to jer to sami žele jer traže sigurnost od ruskog ili srpskog svijeta