Prema onoj nekom rat, nekom brat, inflacija se za "Moj gruntek" iz Čazme pokazuje kao snažan vjetar u leđa. Inovativni projekt Tina Prosenika, zahvaljujući kojem je lani petstotinjak obitelji bez znoja i kopanja uživalo u svježem, ekološki uzgojenom povrću iz vlastitog virtualnog vrta, svakim danom ima sve više korisnika. Ništa čudno, dok u trgovinama cijene divljaju, cijena po kojoj se s Gruntekom ugovori dostava povrća ostaje nepromijenjena idućih dvanaest mjeseci. Trendovi su trenutačno takvi da bi se broj pretplatnika na Gruntekovu rajčicu, papriku, ciklu, krumpir... ove godine mogao barem udvostručiti. Pri tom, podjednakim tempom raste i broj obitelji i broj firmi koje svoje zaposlenike nagrađuju pretplatom na eko povrće s Grunteka.
– U protekle dvije godine naučio sam da je dijelu naših ljudi pretplatnički odnos pomalo apstraktan, nekako kao da se ne vole previše obvezivati. No za naš poslovni model to je nužno, a uz inflaciju i stalna poskupljenja ispada da je sve simpatičnije i našim građanima jer trošak, odnosno izdatak za povrće fiksira godinu dana unaprijed. I da, ne samo njima, nego i poslodavcima. Trenutačno tako imamo pretplatu na redovitu tjednu dostavu povrća za zaposlenike HT-a, dm-a, Erste banke, Infobipa i Rimac Grupe, kojima poslodavac sufinancira 20 posto cijene. Neki i više, a recimo, IT tvrtka Microblink za svoje zaposlenike plaća kompletan iznos – kazuje Tin Prosenik, u čiji je biznis lani investirao i Mate Rimac i koji je izračunao da će svi Gruntekovi kupci ove godine na povrću zajedno uštedjeti oko pola milijuna eura.
Jeftinije nego u dućanu
– Da, a mi kao proizvođači ćemo pri tom uprihoditi dvostruko više nego što bismo u veleprodaji. Tajna je u tome da naš model distribucije hrane skraćuje lanac nabave na najkraću moguću mjeru i tako prepolovi i na godišnjoj razini ustabili cijenu proizvoda. Inače, lani su nam analize pokazale da je svaki naš kupac na 250 kilograma povrća koje mu je dostavljeno tijekom godine platio oko 500 eura manje nego da je isto kupio u nekoj biotrgovini. Kod nas je cijena bila 3828 kuna, u trgovačkom lancu 4486, a u biotrgovinama 7054. Uz inflaciju i očekivano daljnje osjetno poskupljenje povrća u ovoj godini uštede mogu samo biti veće – kaže Prosenik.
Logika je razumljiva, uz Gruntekov koncept, koji stvarno znači od polja do stola, povrće na zagrebačke adrese, gdje je i najviše korisnika, iz Čazme stiže za sat vremena. Nema, kao kad se radi o prodaji u trgovinama, transporta od polja do pakiraonica, onda do veletržnice, potom do centralnog skladišta trgovačkog lanca i napokon do maloprodajnih lokacija. I, naravno, nema svih troškova koji uz to idu i koji svaki proizvod, na koji ide i trgovačka marža, itekako poskupljuju. Pogotovo kod nas s obzirom na to da čak 80 posto povrća stiže iz uvoza.
Istovremeno, Gruntek od travnja do studenog nudi tjedne dostave na kućni prag šest ili deset kilograma ekološki uzgojenog povrća, po mjesečnoj cijeni od 49 i 59 eura. Od iduće godine tu će uslugu nuditi čak i Bečanima, s tim da će se raditi o povrću austrijskih kooperanata. S Grunteka je, inače, u prvoj godini na stolove Zagrepčana, Riječana, Velikogoričana, Opatijaca... otišlo 30 tona povrća, lani 90, a u ovoj je godini plan 250 tona. Sve će to biti uzgojeno na 24 hektara zakupljena na čazmanskom području, a konačan cilj je opskrbljivati 2000 obitelji u Hrvatskoj i dalje se širiti u Austriji.
Do stola za sat vremena
– Nudimo kvalitetne, superiorne proizvode, koji se uberu i konzumiraju unutar 24 sata, a sve uz financijsku uštedu. No nakon dvije godina vidimo da se mora dogoditi i pomak u svijesti. Ljudi su, naime, navikli da je svako povrće dostupno u svako doba godine pa, recimo, spremno skupo plaćamo batat u ožujku koji se doprema brodovima čak iz Hondurasa. Za naš koncept, koji ima i ekološke i financijske benefite, istina, nužan je taj mali kompromis, odreći se toga da uvijek jedemo što nam se prohtije i okrenuti se sezonskim namirnicima. Mnogi nisu svjesni koliko plaćaju taj nazoviluksuz da se u svako doba može do svake vrste namirnica, ali, naš je dojam na Grunteku, inflacija je mnoge navela da počnu razmišljati i o takvim stvarima – govori T. Prosenik, kojeg je korona navela da svoju uspješnu turističku tvrtku Yachtmaster Group stavi u mirovanje, a digitalna i marketinška znanja svoga tima upregnu u inovativnu priču s Gruntekom.
Danas zahvaljujući tom projektu u zagrebačkom uredu zapošljava šestero ljudi te još toliko na samom Grunteku. S tim da većinu od šestero zaposlenih koji rade na zemlji, s koje stižu okusi i mirisi kakvih se mnogi sjećaju samo još iz bakinih vrtova na selu, čine stranci. Dvojica zaposlenih su hrvatski državljani, a preostala četvorica – Nepalci.
VIDEO Vakula otkrio kada stiže stabilizacija vremena i možemo li uskoro očekivati toplije dane