Čak 6,7 milijuna preranih smrti od kardiovaskularnih bolesti u svijetu moglo bi se spriječiti kad bi ljudi u svoju svakodnevnu prehranu uvrstili voće i povrće u pet preporučenih porcija, pokazala su istraživanja.
– Pet porcija zvuči puno, ali porcije su definirane npr. kao manja kruška, zdjelica salate ili 80 grama špinata, što zbilja nije puno. Bitna je sinergija nutrijenata i zato je važno unositi dovoljno kalija, kalcija, željeza, magnezija, cinka i vlakana – iznijela je nutricionistica Eva Pavić iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara na panelu pod nazivom “Poboljšanje kvalitete života redovitom tjelesnom aktivnošću te unosom voća i povrća” na konferenciji “Lov na tihog ubojicu” koju su na Medicinskom fakultetu u Zagrebu organizirali Večernji list i Hrvatska liga za hipertenziju, a suorganizatori su, uz Medicinski fakultet, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo zdravstva.
Konferenciju pogledajte ovdje:
Na drugom panelu raspravljali su Marija Bubaš, državna tajnica pri Ministarstvu zdravstva, Krešimir Šamija iz Ministarstva turizma, Danijela Stražanac (HAPIH), Krunoslav Capak (HZJZ), Eva Pavić (Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara), Tea Vučković (Hrvatska liga za hipertenziju), Sanja Ćurković (Kineziološki fakultet) i Marijo Možnik (Hrvatski gimnastički savez), a moderirala novinarka magazina Ordinacija.hr Ana Abrahamsberg.
Ovisnici o navikama
Pavić je kazala i kako su u Prehrambeno-dijetetskom savjetovalištu u KBC-u Zagreb primijetili da 5-postotno smanjenje tjelesne mase donosi bolji osjećaj kod pacijenta, 10% smanjenja već sve parametre dovodi u normalu, a kod 15-postotnog smanjenja tjelesne mase dolazi čak i do remisije bolesti. Nestane predijabetes, inzulinska rezistencija, policistični jajnici, blaga hipertenzija, jetreni enzimi...
– Pacijent koji je tjelesnu masu smanjio za 33% u roku sedam mjeseci zapanjio je i liječnika jer je prelaskom na zdrav život, znači, kretanje, zdravu prehranu, do te mjere popravio jetrene enzime da jednostavno više nije imao hepatitis – ispričala je nutricionistica.
Prema podacima koje je iznijela Danijela Stražanac iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, muškarci u Hrvatskoj konzumiraju jednu i pol porciju svježeg voća dnevno, a žene dvije, dok dvije porcije povrća na dan uzimaju svi. To znači da smo znatno ispod preporučenih pet porcija.
Kad je o tjelesnoj aktivnosti riječ, u Hrvatskoj preporučenu polusatnu aerobnu tjelesnu aktivnost svakodnevno upražnjava tek 19,5% ljudi (22% muškaraca i 17% žena), što je apsolutno nedostatno – iznio je prof. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ustanove koja raznim akcijama potiče tjelesnu aktivnost i zdrave životne navike. A one se s godinama pogoršavaju. Naime, djeca u dobi od 7-8 godina uvelike se bave nekim organiziranim sportskim aktivnostima – 72% dječaka i 66% djevojčica. Bilo kakvom aktivnošću više od sat vremena dnevno bavi se 91% djece radnim danima, a 97% vikendima – i to su najbolji podaci koji sa starijim generacijama padaju. Samo 30% dječaka u dobi od 11 godina bavi se nekom tjelesnom aktivnošću više od sat vremena na dan, a 21% onih do 15 godina. Loš je omjer i kod djevojčica – do 11 godina ih je aktivno 25%, a do 15 godina samo 13%.
– Nismo najlošiji u odnosu na druge, u gornjoj smo trećini – napominje Capak.
Pandemija je dodatno pogoršala stvar i novi podaci govore da je konzumiranje svih vrsta ekrana (kompjutor, mobitel, TV) sve veća, a bavljenje tjelesnom aktivnošću sve manje. Trajni je problem što mnoge škole uopće nemaju sportske dvorane, što je moguće nadomjestiti HZJZ-ovim programom “Živjeti zdravo”, koji uključuje školske poligone koji otvaraju mogućnost bavljenja tjelesnom aktivnošću i bez dvorana. U tom smislu Capak je istaknuo iznimno korisnu sinergiju zdravstvene kineziologije, koja medicinare educira o važnosti vježbanja koje pomaže kod pojedinih bolesti i obrnuto, educiranje kineziologa.
Upravo je sport najbolji put u borbi protiv kroničnih nezaraznih bolesti, istaknuo je Marijo Možnik iz Hrvatskog gimnastičkog saveza, a pomaže i u smanjenju stresa.
– Svi smo ovisnici o vlastitom komforu i navikama, zato treba promišljati o tome koje navike stvaramo i koje odluke donosimo – kazala je dr. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, ustvrdivši kako se bolesti razvijaju međudjelovanjem rizičnih čimbenika, dok se mi o interdisciplinarni pristup oglušujemo i ne primjenjujemo što je za naše zdravlje najbolje.
Motivacija – estetski faktor
A interdisciplinarni pristup je ključan, istaknuo je Krešimir Šamija iz Ministarstva turizma i sporta.
– Hrvati nisu sportska nacija, to jasno govore podaci o tjelesnoj aktivnosti stanovništva. Ti podaci još više opadaju u ruralnim područjima. Navike stvaraju obitelj i obrazovno-odgojni sustav pa je najispravniji put stvarati ih od vrtića i osnovne škole nadalje, to su vrijeme i mjesto kada se formira svijest, djeci je kretanje prirodno i ako steknu naviku tada, ponijet će je u život – istaknuo je Šamija.
Kod nas je svako četvrto dijete aktivno u nekom klubu, ali svako drugo nikad neće biti aktivno, dodao je i naveo primjer nekih skandinavskih škola gdje tjelesni odgoj nije vezan formalnim brojem sati, nego svaki dan u školi mora biti aktivan.
Sanja Ćurković sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta iznijela je kako se na studente jako puno može utjecati u smislu zdravog života preko njima najviše motivirajućeg faktora, a to nije zdravlje, nego estetski faktor. Tu treba djelovati motivacijski, ističe, a ako njima usadimo zdrave životne navike, prenijet će ih na svoju djecu.
Baš je jeftino voće i povrće sada pa prosječan Hrvat sebi to lako može priuštiti.