FOTO Potez perom koji je pokrenuo najveće krvoproliće u povijesti

Više od 10 milijuna poginulih vojnika i nekoliko desetaka milijuna ranjenih. Četiri velika carstva u ruševinama. I klimavi mir koji će dva desetljeća kasnije pokrenuti novu spiralu nasilja. To je epilog 1. svjetskog rata koji je službeno počeo na današnji datum. 28. srpnja 1914. Car Franjo Josip je potpisao dokument i Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji. Povod za njega bio je atentat u Sarajevu 28. lipnja u kojem je ubijen ubijen prijestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand. Austro-Ugarska je imala dokaza da vlasti u Beogradu imaju veze s atentatom. Pet dana prije službene objave, Austro-Ugarska je predala Srbiji ultimatum za koji je unaprijed znala da ga Srbija neće prihvatiti. Službena objava rata, na kojeg je cara Franju Josipa poticala Njemačka, aktivirala je savezništva pa su zemlje jedna za drugom ulazile u krvavi sukob tada nezamislivih posljedica. Rusija je objavila mobilizaciju, a Njemačka joj je na to odgovorila objavom rata. Zatim je Njemačka objavila rat Francuskoj. Velika Britanija najvila je rat Njemačkoj nakon što je ona prekršila suverenitet Belgije. Crna Gora objavila je 5. kolovoza rat Austro-Ugarskoj, a ona rat Rusiji. U samo nekoliko dana veći dio Europe bio je u ratu. Na jednoj strani sile Antante, predvođene Francuskom, Velikom Britanijom i Rusijom (kasnije će im se pridružiti Italija, a potom i SAD), a na drugoj Centralne sile, s Njemačkom i Austro-Ugarskom na čelu te Osmanskim Carstvom koje će kasnije potpisati savezništvo. 

Početni entuzijazam vrlo brzo je splasnuo, rat se, pogotovo na Zapadnom bojištu pretvorio u rovovske bitke, a osvajanje svakog pedlja zemlje značio je ogromne žrtve. Velikoj smrtnosti doprinijele su 'inovacije', poput tenkova, mitraljeza, podmornica, aviona i kemijskog oružja. Većina je u Europi vjerovala da će rat završiti do Božića, no sve se protegnulo na više od četiri godine. U nekim od najvećih bitaka, pogibale su stotine tisuće vojnika, uz vrlo malo napredovanja. U bitci na Verdunu 1916. poginulo je oko pola milijuna ljudi s obje strane. U bitci na Sommi (u kojoj su prvi put u povijesti upotrijebljeni tenkovi), na anglo-francuskoj strani iz stroja je izbačeno više od 700.000 ljudi, a na njemačkoj još 600.000. Život u rovovima za milijune vojnika bio je mučan. Osim sa konstantnom prijetnjom umiranja od neprijateljske vatre, borili su se s nehumanim uvjetima, vlagom, blatom, nametnicima i bolestima. Oko 600 kilometara bila je razgranata mreža rovova na Zapadnom bojištu.

Rat se odužio, a diljem Europe raslo je nezadovoljstvo. Skupi rat financijski i gospodarski sve je iscrpljivao. Obje strane, i Centralne sile i sile Antante željele su u 1917. ostvariti svoje strateške ciljeve i okončati rat. Te godine u rat na strani Antante ulazi i SAD. Usprkos izolacionističkoj politici koju su vodili, bojali su se njemačke pobjede i rasta njenog imperijalizma. Podmornički rat koji je na Atlantiku Njemačka vodila, potapajući i američke brodove, doveo je do ogorčenja u američkoj javnosti te bilo izravni povod za objavu rata SAD-a Njemačkoj.

VEZANI ČLANCI:

Zbog nezadovoljstva stanovništva u Rusiji su se dogodile dvije revolucije. Rusko carstvo je propalo, na vlast su došli boljševici pa je mirom u Brest-Litovskom Rusija izašla iz rata. Njemačka je s Istočnog bojišta sve snage prebacila na Zapad. U vihoru rata, njen saveznik Austro-Ugarska koja je redom gubila bitke na nekoliko bojišta se raspala. Primirje su tražili neovisno o Njemačkoj. Ni njemačka iscrpljena vojska nije mogla odoljeti velikoj savezničkoj ofenzivi. Rat je službeno završen 11. studenog 1918. bezuvjetnom njemačkom kapitulacijom.

Mirovni sporazumi potpisani su s Njemačkom u Versaillesu 28. lipnja 1919. Njemačka je bila prisiljena odreći se svih kolonija, vratiti Alsace i Lorenu na zapadu, a na istoku Poznań i dio Pomorja, Pruske i Šleske. Rajnsko je područje bilo demilitarizirano, a Saarsko stavljeno pod upravu Lige naroda. Njemačka je morala priznati da je isključivi krivac za početak 1. svjetskog rata. Njemačka je zadnji dio ratne odštete za 1. svjetski rat isplatila 2010. godine. U ratu je ukupno sudjelovalo 36 od tada 54 države svijeta. Vodio se na teritoriju njih 14. Rat je doveo do raspada velikih carstava, Austro-Ugarskog, Njemačkog, Osmanskog i Ruskog, ali i stvaranja novih država te je postavio temelje za Drugi svjetski rat.

Prvi svjeski rat iznjedrio je još jednu katastrofu. Američki vojnici na europsko tlo donijeli su španjolsku gripu od koje je u nekoliko pandemijskih valova u svijetu umrlo oko 50 milijuna ljudi.

FOTOGALERIJA Hrvatsko selo duhova kojeg legenda veže uz jednog najpoznatijeg engleskog kralja