Dvojica predsjednika ključnih europskih država - francuski predsjednik Emmanuel Macron te njemački Frank-Walter Steinmeier - očekuju se u Hrvatskoj do kraja godine. Kako se doznaje, oba su predsjednika prihvatila poziv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te se intenzivno radi na pripremama susreta. Točni datumi još se dogovaraju.
Europska agenda
Na pripremama posjeta radi se od prošle godine, neposredno nakon što su obojica stupili na tu dužnost. Francuska i Njemačka predstavljaju motor Europske unije, a odnos između njih, kao i njihove vizije Unije i utjecaj ključne su za Europu i smjer u kojem će se ona kretati. Teme razgovora hrvatske predsjednice s oba sugovornika nesumnjivo će uključivati europsku agendu, bilateralne odnose s obje države, temu o jugoistoku Europe kao i hrvatsko predsjedanje EU u prvoj polovini 2020. Ovim susretima Pantovčak nastavlja značajan niz sastanaka, među kojima su bili i oni s dvojicom najmoćnijih svjetskih čelnika - američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i s ruskim Vladimirom Putinom. Također, ove će se godine dobro vidjeti kako zapravo funkcionira Pantovčak. Od nekih kritičara dolazile su zamjerke kako se preferira vezanje uz države srednje i istočne Europe. Točnije bi bilo reći da se usporedo konstantno radi na kontaktima i jačoj suradnji u više smjerova kako bi se ostvarili hrvatski prioriteti. Primjerice, predsjednica će u posjet Bugarskoj, ali i Italiji, dolazi finski predsjednik, nastavlja se rad na procesu Brdo-Brijuni, trilaterala s turskim predsjednikom Recepom Erdoğanom održat će se za predsjedanja Bakira Izetbegovića, radi se na susretu s austrijskim predsjednikom, ali i predsjednikom Azerbajdžana. Također, predsjednica planira inzistirati na mediteranskoj orijentaciji Hrvatske i uključivanje u skupinu južnih članica. Hrvatski prioriteti, o kojima postoji konsenzus državnog vrha, uključuju priključivanje schengenskom prostoru, kao i uvođenje eura, za što će zasigurno biti potrebna i potpora Francuske i Njemačke. Također, Hrvatska se ne želi naći na mogućoj europskoj periferiji, u nekoj od “nižih” brzina, već ravnopravno sudjelovati u Uniji. Francuski predsjednik Macron još je lani iznio svoju viziju reforme Europe. Ona, među ostalima, zagovara približavanje EU građanima kontakte u obliku konvencija. Hrvatski vrh se već pohvalno izrazio o tom prijedlogu pa ne bi bilo nerealno očekivati da se takva konvencija organizira povodom dolaska Macrona. Odnos s Njemačkom poprilično su - kako se to diplomatski kaže - zapušteni. Susret sa Steinmeierom, a možda još više njegova priprema, mogla bi biti sredstvo da se Nijemcima pojasne neki hrvatski stavovi koji nailaze na slabije razumijevanje u Berlinu.
Smeta im LNG
Njemačka Hrvatskoj zamjera, primjerice, slabu reformu investicijskih zakona, a ni pogledi na uređenje BiH, koju Berlin vidi kao građansku državu, nisu podjednaki. Također, govori se da Berlinu, ali ni Parizu, nije previše bliska inicijativa Tri mora. Neki špekuliraju da im je problem Poljska, odnosno zamjerke koje imaju na tamošnje ideološke stavove, no strani diplomatski izvori kažu da je pravi problem LNG u Hrvatskoj te suradnja sa SAD-om, kad istovremeno Washington izuzetno oštro kritizira plinovod Sjeverni tok 2, kojim se plin doprema iz Rusije u Njemačku.
Hoće li doći i prva baka?