'Pelješki most najbolje je rješenje'

Konačni zaključak studije predizvodljivosti o najboljem načinu povezivanja dvaju dijelova Hrvatske bit će obznanjeni sredinom prosinca kad bi se trebao održati zadnji sastanak predstavnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Europske komisije s francuskim konzultantima koji su radili tu studiju.  

Najmanje rizično rješenje

Prema informacijama do kojih je došao Večernji list, izrađen je finalni nacrt te studije, a najbolje rješenje za povezivanje dubrovačkog kraja s ostalom Hrvatskom ostaje, kao i u dosadašnjim nacrtima, pelješki most. Kako doznajemo od naših izvora, u odnosu na koridor kroz Neum, tunel i trajektnu liniju, most je najmanje rizično rješenje i najpovoljnija opcija koja zadovoljava sve bitne kriterije prema kojima se tražilo rješenje za povezivanje Hrvatske, ali i Europske unije. Tako je most ocijenjen kao rješenje koje je najkvalitetnije i najmanje rizično u ispunjavaju kriterija povezanosti, dostupnosti i sigurnosti. Sve ostale opcije o kojima se u hrvatskoj javnosti špekuliralo kao brzim, jednostavnim, kvalitetnim i jeftinim, francuski su konzultanti odbacili kao nepouzdane i nesvrsishodne (trajekt) ili kao preskupa i nedokazana rješenja (potopljeni tuneli). Da most dobije prednost u odnosu na koridor kroz Neum, koji zagovara bosanskohercegovačka strana, vrlo bitnu ulogu odigrali su schengenski kriteriji sigurnosti.  

EK će tražiti novu studiju

Gradnja mosta s pristupnim cestama stajala bi oko 285 milijuna eura, dok bi gradnja ograđenog koridora stajala više od 200 milijuna eura, no unatoč toj razlici u cijeni, most je već u prijašnjim nacrtima studije dobio više bodova nego koridor. Pri tome upućeni upozoravaju i na to da bi koridor zbog pravne zavrzlame mogao biti gotov tek za 10 do 20 godina, a možda i nikada. To bi onda značilo da Hrvatska ne bi mogla tako skoro ući u schengenski režim. Finalni nacrt još nije dostavljen svim stranama, a one se o njemu moraju očitovati do sastanka u prosincu. No ako i zaključak studije predizvodljivosti bude u korist mosta, to i dalje neće značiti automatski da će EK sufinancirati njegovu gradnju. Kako doznajemo, EK će nakon toga tražiti da se izradi studija izvodljivosti za jedno ili čak dva moguća rješenja – most i koridor.

Tek bismo tad dobili odgovor koji je projekt najpogodniji i na osnovi toga bilo bi odlučeno hoće li se on financirati iz fondova EU te u kojem postotku.