Fuchs: U gimnazijama 10 predmeta manje, a uvest ćemo i malu maturu

Način na koji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa vodi novi ministar Radovan Fuchs nema veze sa stilom njegova prethodnika. Bivši je ministar Dragan Primorac sve projekte Ministarstva volio najavljivati pompozno, stalno naglašavajući da će Hrvatska do 2010. godine imati najbolji obrazovni sustav u ovom dijelu Europe. Fuchs se takvim rečenicama ne razmeće. Njega zapravo u javnosti baš i nema, tek se tu i tamo pojavi i, na inzistiranje novinara, objavi što se radi u njegovu resoru. No to što se čovjek očito ne voli eksponirati poput svog prethodnika ne znači da se u Ministarstvu ništa ne događa. Štoviše, Fuchs je, može se reći, poduzeo neke korake koje se drugi nisu usudili. Stao je na kraj nakladnicima donošenjem novog zakona po kojem udžbenici moraju trajati barem četiri godine, a sada pokušava stati na kraj i bahatim dekanima fakulteta uvođenjem novog Zakona o sveučilištima. Spominje i neke bitne reforme. U svakom slučaju, na Donjim Sveticama nije dosadno.

Prva državna matura nije niti gotova, a sindikat Preporod već traži njen “remont”. Je li, kako tvrde, matura neuspio projekt? I sami ste najavili promjenu termina održavanja ispita – umjesto usred nastave, bit će na kraju nastavne godine.

– Ti koji traže remont uvijek su iz istog sindikata, koji očito nema boljeg posla pa lovi poene na nečemu što ne stoji. A promjena datuma ne znači da se ona ne provodi na adekvatan način. Mi dorađujemo sustav, da bude još bolji. Projekt državne mature stvarno je nešto što se dugo čekalo i što se odvija jako dobro iako neki pokušavaju to prikazati na drugačiji način.

Na koga točno mislite?

– Pa, evo, u nekim se županijama zbog mature djecu poziva na proteste. To me jako žalosti, pogotovo zato što znam da su se i neke stranke uključile u to. Obrazovanje ne bi trebalo biti problem nekonstruktivnih stranačkih nametanja. No izgleda da ipak nije tako i da nam treba još malo odrastanja u području političke demokracije.

Koja je najveća vrijednost mature ?

– Žao mi je samo što je segment mature vezan za upis na fakultet izišao u prvi plan. Mislim da je apsolutna dobit provedbe mature u nečemu što se zove vrednovanje kvalitete obrazovnog sustava. Sada prvi put imamo uvid u kvalitetu obrazovanja po pojedinim školama i regijama. Imali smo škole čiji su đaci bili više uspješni i one čiji nisu bili dobri. To, naravno, govori jako puno i to će pridonijeti tome da škole učine sve da promijene način podučavanja.

Kada možemo očekivati malu maturu, koja bi se provodila na kraju osnovne škole?

– To je nešto o čemu intenzivno razmišljamo. Ovo ministarstvo u to će sigurno ići jer bi nam jako dobro došla u evaluaciji osnovnoškolskog sustava. Dala bi dobar uvid u stanje osnovnog školstva. Znate da imamo poplavu odlikaša koji poslije ne pokazuju jednake rezultate u srednjoškolskom sustavu. I to treba srediti. Malu maturu, u odnosu na veliku, tehnički nije problem provesti. Informatički softver i iskustva postoje. Možda je već iduće školske godine moguće njezino uvođenje. To su planovi, nadam se da će to biti ostvarivo.

 Najavili ste i reformu gimnazija. Dokle se s tim došlo?

– Baš sam neki dan dao osnovati povjerenstvo koje mora početi raditi i predložiti mogućnost smanjenja obveznih predmeta. Među rijetkim smo zemljama u svijetu koje imaju toliki broj predmeta u gimnazijama. Mislim da ih imamo oko 20 i taj broj treba prepoloviti. Dakle, gimnazijalci bi imali maksimalno desetak predmeta. Neke zemlje imaju i manje, oko šest predmeta. Ostali bi predmeti išli u kategoriju izbornih predmeta. Razmišljanja su da neko dijete ne mora od ponuđenih izbornih predmeta uzeti sve, ali može uzeti pojačanu nastavu iz predmeta koji ga zanimaju. I s tom reformom želimo krenuti što prije. Bude li sve išlo kako treba, uz visoku razinu konsenzusa struke, možda i to zaživi od iduće školske godine.

 Prvi ste ministar koji je odlučio “zaratiti” s nakladnicima? Idete li do kraja sa Zakonom o udžbenicima?

– Idemo apsolutno do kraja jer je ovo dobar zakon. U školskoj godini 2010./2011. bit će u upotrebi postojeći udžbenici jer smo prihvatili činjenicu da je nakladnicima ostalo 50 posto neprodanih udžbenika od lani, a bilo bi štetno uništiti ih. Zato imamo prijelazno razdoblje. Ali nakon što se donese udžbenički standard, koji će definirati kako pojedini udžbenik mora izgledati, kako mora biti tiskan, opremljen i, nakon što dođe do promjena unutar tih udžbenika, knjige će vrijediti četiri godine.

 Do sada je za svaki predmet postojala knjiga, radna bilježnica, zbirka. Hoćete li rezati broj naslova?

– Istina je da je u trenutku kada je država kupovala udžbenike došlo do poplave naslova pa su se onda nakladnici svake godine natjecali tko će donijeti nove naslove. Imali smo predmete koji su imali po pet različitih knjiga. Povjerenstvo će srezati što treba. Pojedini nam naslovi ne trebaju, za što već imamo i signale nastavnika, ali kad je država kupovala, nikog nije bilo briga. Prva faza, selekcija naslova, što će provesti nastavnici, gotova je i već su se pojavile glasine da je odabir rađen pod prisilom nakladnika koji su dijelili donacije.

Kako ćete se boriti protiv toga?

– Postojećim zakonom donacije su zabranjene. Mi smo sve dojave proslijedili DORH-u da ih provjeri. Vjerujem da je odabir naslova proveden korektno i zapravo sad slijedi prava faza odabira. Ovo što su učitelji glasali samo je njihovo izjašnjavanje. Tek sad će doći do pravog odabira na razini aktiva škola, a u odabiru udžbenika koji će vrijediti 4 godine mora, po zakonu, mišljenje dati i Vijeće roditelja. Prvi put i oni mogu nešto reći i to je u redu. Jer ako vam netko nalaže da kupite nešto, onda imate pravo reći i što mislite o tome.

Znači li to da “besplatni” udžbenici odlaze u povijest?

– Da. Država više neće kupovati udžbenike za sve đake, već jedino za socijalno ugrožene skupine, što je bio slučaj i ove godine.

>>Ostatak intervjua pročitajte u današnjem izdanju Obzora.