Rastući sukob između Irana i Izraela potaknuo je sve veću zabrinutost od moguće nuklearne konfrontacije. U svom prvom otvorenom napadu na Iran, nakon razgovora s američkim dužnosnicima, Izrael je napao samo "vojne ciljeve" i izbjegavao iranska nuklearna postrojenja i naftna nalazišta kako bi umanjio šanse za daljnju eskalaciju, izvještava Reuters.
I dalje je nejasno ima li Izrael nuklearno oružje, dok se dugo sumnjalo da Iran "tajno teži njegovu razvoju", navodi BBC. Američka obavještajna služba "ne vjeruje" da Iran posjeduje nuklearno oružje, ali želi izbjeći bilo kakvu provokaciju koja bi mogla dovesti do toga. Iran "posjeduje infrastrukturu i stručnost potrebnu" za razvoj nuklearne bombe, izjavio je analitičar Esfandyar Batmanghelidj za The Guardian. Takav napredak mogao bi pružiti mogućnost odvraćanja u cilju sprječavanja "potpunog sukoba" s Izraelom. Međutim, to predstavlja i "hrabar rizik", jer bi moglo izazvati preventivne napade Izraela i Sjedinjenih Država, što bi dodatno moglo eskalirati situaciju.
Uzimajući u obzir rastuću zabrinutost oko rizika od nuklearnog sukoba na Bliskom istoku, usred stalnih strahovanja o nuklearnim kapacitetima Rusije, raste interes za pripremljenost. U Švicarskoj je vlada nedavno najavila planove za modernizaciju opsežnog sustava skloništa, zbog "globalne sigurnosne situacije", izvještava Tages-Anzeiger iz Züricha. Radovi će koštati procijenjenih 220 milijuna švicarskih franaka.
Studija objavljena prošle godine u časopisu Physics of Fluids istraživala je najsigurnija mjesta za sklonište unutar zgrade u slučaju devastirajućeg napada. Istraživači sa Sveučilišta u Nikoziji na Cipru koristili su napredno računalno modeliranje kako bi istražili kakav bi utjecaj imala nuklearna eksplozija snage 750 kilotona na ljude unutar zgrade blizu izmišljenog napada. Njihovi rezultati sugeriraju da "čak i ako se skrivate unutra" i relativno daleko od eksplozije, visoke brzine vjetra uslijed eksplozije "mogle bi biti dovoljne da vas ubiju ili ozbiljno ozlijede", izvještava tehnološki i znanstveni portal Gizmodo.
VEZANI ČLANCI:
Prema tome, najsigurnija mjesta za skrivanje tijekom udarnog vala vjerojatno su ona koja se nalaze dalje od prozora, vrata i hodnika, budući da će zrak najintenzivnije prolaziti kroz te prostore. Slijedeći tu logiku, preporučuje se da se najbolje sklonište nalazi u čvrstoj zgradi, što dalje od bilo kojih vrata ili prozora, a idealno bi bilo smjestiti se u kut prostorije. Ove preporuke dodatno naglašava i Newsweek.
Ready.gov, službena web-stranica američke vlade, savjetuje da ljudi "uđu u najbližu zgradu" ako nuklearne sirene iznenada zazvone – ali ne nude sve zgrade jednake razine zaštite. Zgrade s betonskim ojačanjima općenito se smatraju najsigurnijom opcijom jer bi "većinom ostale netaknute" u slučaju eksplozije – međutim, "ne bi nužno svi unutar njih preživjeli", kaže Gizmodo. Kampanja za javne informacije u Velikoj Britaniji Protect and Survive, koja datira iz 1980-ih, navodi da ako živite u zgradi od pet ili više katova, najbolje je ne sklanjati se na posljednja dva kata. "Podrum ili prizemlje pružit će najbolju zaštitu", stoji u obavijesti. "Središnji hodnici na donjim katovima pružit će dobru zaštitu."
Za stanovnike gradova, najbolja mjesta za sklonište uključuju podzemne prostore, izvještava Newsweek. "Bilo bi puno sigurnije ako biste se mogli skloniti u podzemno sklonište", rekao je Jack L. Rozdilsky, docent za upravljanje katastrofama i hitnim situacijama na Sveučilištu York u Kanadi. "Čak i mjesta poput podruma zgrada ili dubokih dijelova podzemnih tunela pružila bi bolju zaštitu nego boravak u zgradama iznad površine."
Godine 2022. Daily Express izvijestio je da bi najsigurnija mjesta u Velikoj Britaniji bila ona najudaljenija od većih gradova. Među 20 preporučenih lokacija nalaze se Cornwall, Folkestone, Skegness i Anglesey. Istraživanje objavljeno iste godine ukazalo je na to da bi zemlje s najvećim šansama za očuvanje svoje civilizacije tijekom deset godina nakon nuklearnog rata bile Argentina i Australija.
Razlog zašto bi Argentina i nekoliko zemalja u središnjoj Africi mogle održati život leži u tome što "već uzgajaju otpornije usjeve, poput pšenice, u velikim količinama, a također imaju i malu populaciju", navodi The Times. Međutim, situacija ne bi nužno bila idealna za Australiju, upozorio je profesor Alan Robock sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju, istaknuvši da "možete zamisliti flotile gladnih izbjeglica iz Azije koje bi se kretale prema njima".
Pa možda biste mogli razmotriti Island? Smart Survivalist proglasio je nordijsku zemlju najsigurnijim mjestom u slučaju nuklearnog rata. "Budući da je Island izoliran od ostatka svijeta sjevernim Atlantskim oceanom, bilo bi vrlo teško da nuklearna raketa dosegne Island a da pritom ne bude otkrivena", navodi se.
VEZANI ČLANCI:
Također, dodaje se, Island proizvodi svu svoju električnu energiju iz geotermalnih izvora, tako da čak i ako bi cijela elektroenergetska mreža prestala raditi, Island bi "i dalje imao struju zahvaljujući svojim prirodnim vrućim izvorima". Stranica također napominje da Kanada ima "veliku površinu i populaciju rasprostranjenu na širokom području", što smanjuje vjerojatnost da bi jedan nuklearni udar mogao uništiti cijelu zemlju.
Modeliranje koje je provela The Guardian 2016. godine pokazalo je da bi, u slučaju atomske katastrofe, najsigurnija mjesta za život bila Antarktika, budući da je "kontinent s niskim temperaturama udaljen kilometrima od bilo kojeg naselja", ili Uskršnji otok, za koje kažu da je najizoliranije naseljeno mjesto na svijetu, a smješteno je u Tihom oceanu 3600 kilometara od Čilea.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Ja sam si nabavio novu dekicu i ispod nje mi je toplo i siguran sam od svega.