Ruski su antropolozi u ljeto 2008. iskopali krhotinu ljudske kosti u zabačenoj sibirskoj špilji. Odložili su je da je se naknadno prouči. Po karakterističnim predmetima pretpostavljali su da pripada neandertalcu ili čak modernom čovjeku. Nisu ni slutili da su vjerojatno otkrili posve novu ljudsku vrstu!
Spilja na jugu Sibira u zabiti gorja Altaj, u divljini u kojoj je najbliži grad Barnaul udaljen 360 kilometara, tih je ljudskih ostataka bilo mnogo u slojevima starima od 30 do 48 tisuća godina. Poznata je jer je još u XVIII. u njoj živio isposnik Dionizije. Po njemu je i dobila ime. Kad su je se dohvatili paleontolozi, skidajući sloj po sloj otkrili su da se ondje živjelo i prije 180 tisuća godina. Koščica na metalnoj narukvici pronađena u slojevima starim između 30 i 48 tisuća godina. Mislili su da pripada neandertalcu, ili možda čak modernom čovjeku. Utoliko se cijela javnost iznenadila kada je 24. ožujka u časopisu Nature objavljena studija o "ženi X". U laboratoriju za evolucijsku antropologiju Instituta Max Planck, koju vodi direktor odsjeka za genetiku Svante Pääbo, analizom mitohondrijskog DNK dokazano je da je koščica pripadala ženskoj jedinki dosad nepoznate ljudske vrste!
Svante Pääbo je onaj genetičar koji je po otkriću metode sekvenciranja fosiliziranoga mitohondrijskog DNK upravo na kostima neandertalaca iz Vindije 2005. godine potvrdio da je ta ljudska vrsta imala skupinu osobina koja im je davala dar govora.
– Nalaz je premašio sve što bi itko očekivao! – kaže Svante Pääbo. Genska slika govori da je žena iz čije je koščice prsta, radi sigurnosti, analizirana DNK iz čak 156 uzoraka, iz Afrike prošla sasvim drugi evolucijski put od modernoga čovjeka i neandertalca. Potvrde li zaključke te studije drugi antropolozi, bit će to prvo otkriće nepoznate vrste praljudi zahvaljujući ponajprije analizi njihova genoma.
Taj dokaz zapravo preplavljuje posve novim pogledom na svijet ledenoga doba i novim pitanjima. U to ih je vrijeme usporedno živjelo najmanje četiri vrste, a sada se nameće pitanje koliko zapravo.
Od kraja XIX. stoljeća znanstvenici su znali samo za dvije vrste, neandertalca i modernoga čovjeka. Za njih se zna i da su živjeli usporedno, ali od 2003. zna se i za patuljastoga čovjeka s indonezijskog otoka Flores.
A sad žive samo dvije: Hrvati gena kamenih i ostali gena neizrecivih