podmorski kablovi

Geopolitički ratovi premještaju se u podmorje: Amerika i Velika Britanija u utrci za zelenu energiju

Foto: CHRIS HELGREN/REUTERS
A container ship makes its way into the Port of Vancouver past vessels at anchor in English Bay
Foto: David Moir/REUTERS
FILE PHOTO: A ship sails past the Barrow offshore wind farm off the coast of Cumbria
Foto: David Moir/REUTERS
FILE PHOTO: A ship sails past the Barrow offshore wind farm off the coast of Cumbria
Foto: reuters
26.06.2024.
u 15:35
Trio koji stoji iza ideje optimističan je da će pronaći podupiratelje, ne samo za usporavanje klimatskih promjena, već i za suprotstavljanje Rusiji u globalnim energetskim ratovima i za borbu protiv Kine za dominaciju u tehnologiji čiste energije.
Pogledaj originalni članak

Iako savezna država New York pokušava ubrzano ozeleniti svoju energetsku mrežu s ciljem umanjivanja učinaka klimatskih promjena, velik dio energije koji ju napada dolazi iz fosilnih goriva, a zbog geografske lokacije, nema dovoljno vjetra ili sunca na koje bi se mogla osloniti. Jedna grupa poduzetnika iz te države u rješenje tog problema traži gotovo 5.000 kilometara od Kipa Slobode. Možda ste pomislili da su se okrenuli sunčanoj Californiji, ali ne, oni misle da će im spas donijeti kišna Britanija.

Oni žele povezati Europu i Sjevernu Ameriku s tri para visokonaponskih kablova, što bi bio najveći podmorski interkonektor između kontinenata na svijetu. Kabeli bi se protezali više od 3200 kilometara preko dna Atlantskog oceana i povezivali, npr. zapad Ujedinjenog Kraljevstva s istočnom Kanadom ili New York sa zapadnom Francuskom. Interkonektor bi slao obnovljivo energiju u oba smjera iskorištavajući dio svijeta u kojemu je Sunce u tom trenutku na najvišoj točci, piše CNN.

"Kada je Sunce u zenitu, vjerojatno imamo više energije u Europi nego što je stvarno možemo iskoristiti. Imamo vjetar, a imamo i previše Sunca. To je dobar trenutak da ga pošaljete u centar potražnje, poput istočne obale Sjedinjenih Država. Pet, šest sati kasnije, zenit je na istočnoj obali, i očito, mi u Europi smo sjeli na večeru, i imamo obrnuti tok" pojasnio je Simon Ludlam, osnivač i izvršni direktor tvrtke Etchea Energy, i jedan od trojce Europljana koji vode projekt. Za sada se radi samo o prijedlogu, no mreže zelenih energetskih kablova već se šire dnom oceana i postaju dio globalnog odgovora na klimatsku krizu uzrokovanu ljudskim djelovanjem. Ipak, time stvaraju nove odnose koji preoblikuju geopolitičku kartu i svjetske energetske ratove premiještaju u dubine oceana.

Diljem svijeta vođama država postaje sve jasnije da se tijekom ovog desetljeća moramo odviknuti od fosilnih goriva i otprilike prepoloviti svoje emisije ugljika, ako želimo ograničiti klimatske promjene na razine kojima se čovječanstvo i većina ekosustava na Zemlji mogu prilagoditi, prema Međuvladinom panelu za klimatcske promjene (ICCP). Podmorski kablovi tu bi se mogli pokazati kao ključni alat za ubrzavanje prelaska na održive izvore energije, naročito s obzirom na činjenicu da svijet za klimatskim ciljevima odobrano kasni, a brojne se zemlje još nisu uskladile s Pariškim sporazumom.

VEZANI ČLANCI: 

Energetske kablove u razne svrhe već koristi nekoliko Europskih zemalja, većinom susjeda saveznica. Velika Britanija s ograničenim kopnenim prostorom za elektrane povezana je s Belgijom, Norveškom, Nizozemskom i Danskom, a potpisala je i sporazum o povezivanju sunčane energije i energije vjetra s Marokom kako bi iskoristila velik broj sunčanih sati i snažne pasate koji pušu nad tom afričkom zemljom. Sličnih je ideja sve više. Projekt "Sun Cable" želi slati sunčevu energiju iz Australije u jugoistočnu azijsku državu Singapur koja nema mjesta za vlastite elektrane. Indija i Saudijska Arabija žele svoje energetske mreže povezati putem Arapskog mora kao dio šireg plana ekonomskog koridora koji bi povezivao Aziju, Bliski istok i Europu. 

No svi problemi svijeta ipak još nisu riješeni. Transatlantski interkonektor je u ranoj fazi razvoja, a kako bi postao stvarnost potrebne su velike investicije. U najboljem slučaju, mogao bi zaživjeti sredinom sljedećeg desetljeća. Trio koji stoji iza ideje optimističan je da će pronaći podupiratelje, ne samo za usporavanje klimatskih promjena, već i za suprotstavljanje Rusiji u globalnim energetskim ratovima i za borbu protiv Kine za dominaciju u tehnologiji čiste energije. Pri tome se ne boje geopolitičkih implikacija već ih objeručke prihvaćaju, što potvrđuje i činjenica da interkonektor žele nazvati North Atlantic Transmission One-Link - NATO-L.

>>> FOTO Ovdje je izmjerena najviša temperatura ikad zabilježena

Foto: AMIT DAVE/REUTERS
Voting in the first phase of India's general election
Foto: Pixabay
Dolina smrti
Foto: Reuters/PIXSELL
Libija
Foto: Pixabay
Iran pustinja
Foto: Pixabay
Dolina smrti
Foto: Pixabay
Kuvajt
Foto: Pixabay
Izrael pustinja
Foto: Pixabay
Dolina smrti
Foto: Pixabay
Pakistan
Foto: Pixabay
Kuvajt
Foto: Hassan Haidar Diab
Proslava 41. godišnjice Iranske revolucije
Foto: Reuters/PIXSELL
tunis
Foto: Reuters/PIXSELL
Požar u Alžiru

Nadaju se da će projekt imati pozitivne globalne sigurnosne rezultate tako što će natjerati nacije da pažljivo razmotre buduće saveznike, ali i da dva puta razmisle prije no što se upuste u diplomatske ili čak vojne sukobe. To se već događalo u određenom smislu, s fosilnim gorivima. Plinovod Nordstream 2 od Rusije do Njemačke napušten je 2022. nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, a kasnije je sabotiran na moru. Europske nacije također su u to vrijeme počele aktivnije međusobno dijeliti svoju energiju, između ostalog i kroz postojeće podmorske kabelske mreže kako bi se manje oslanjale na ruski plin. 

Ali ni podmorski kablovi nisu neuništivi, pokazala je Rusija koja je koristila ocean za napade u sivoj zoni - činove provokacije i zastrašivanja koje je usmjeravala uglavnom na Europu. Dokumentarni film koji su prošle godine snimile javne televizijske kuće Danske, Finske, Norveške i Švedske govorio je o navodnim ruskim podmorskim obavještajnim operacijama oko energetskih kablova, ali i vjetroelektrana i plinovoda u Sjevernom i Baltičkom moru. Pri tome, tvrde, ruska vojna i civilna plovila nastojala su mapirati kritičnu podvodnu infrastrukturu koja opskrbljuje brojne europske države električnom energijom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je odbacio njihovo izvješće ustvrdivši da se radi o znaku da europske zemlje "neutemeljeno optužuju Rusiju za sve probleme". Viši analitičar sigurnosnih rizika u jednoj američkoj konzultantskoj tvrtki kazao je da se radi o psihološkom zastrašivanju, ali i upozorenju zapadnoj Europi da Rusija može učiniti i puno gore stvari, ako to bude htjela.

VEZANI ČLANCI: 

Ipak, Atlantski ocean znatno je dublji od sjevernih europskih mora, što znači da bi NATO-L interkonektor vjerojatno tamo bio siguran, s obzirom na to da ga se može postaviti gotovo tri i pol kilometra dublje nego što zaranjaju moderne podmornice. Takvi kablovi najosjetljiviji su u plitkim vodama na rubu kontinenata, gdje ih je moguće sabotirati ili oštetiti, čak i nenamjerno, primjerice za vrijeme ribarenja. Prekid telekomunikacijskih kablova u Crvenom moru ovog ožujka pokazao je koliko destruktivna može biti takva šteta: prema nekim procjenama, prekinuto je 25 posto protoka podataka između Azije i Europe. Za rez su mnogi okrivili pobunjenike Hutija na tom području. Oni su optužbe odbacili, no ostaje pitanje je li kabel oštećen namjerno ili slučajno. 

Unatoč sigurnosnim problemima na moru, kritična infrastruktura na kopnu ne čini se puno sigurnijom. Ukrajinske elektrane, uključujući one koje rade na obnovljivu energiju vode i nuklearnu energiju, česta su meta ruskih napada, no privlačnost napada na moru je u tome što tamo ruski suparnici ubrzano jačaju svoje veze i sposobnost stvaranja i dijeljenja domaće zelene energije. Rusija je desetljećima uživala "preveliku" ulogu na svjetskoj pozornici zbog svojih bogatih izvora ugljena, nafte i plina, rekao je Alberto Rizzi, politički suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose koji istražuje geopolitiku energije i infrastruktura. Ali to bi se moglo promijeniti jer njeni ekonomski suparnici, Europa i Sjedinjene Države - pa čak i tradicionalne države Bliskog istoka s velikim ulaganjima u fosilna goriva - ulažu u obnovljive izvore energije. “Ako pogledate zemlje Zaljeva, one ulažu velika sredstva u obnovljivu energiju. One također žele biti glavni dobavljač zelene energije. Žele zadržati ulogu koju imaju sada u smislu energetskih snaga, čak i u tranziciji,” rekao je Rizzi. “Onda imamo druge zemlje, na primjer Rusiju, koja ne ulaže u obnovljive izvore energije i stoga su izostavljene" zaključio je.

Povezivanje europskih saveznika, mnogi od kojih već surađuju u Europskoj uniji, jednostavno je. Povezivanje Sjeverne Amerike i Europe bit će politički kompliciranije. Ono može poslati signal Rusiji o snažnim vezama, ali godine Trumpove vladavine također su pokazale da veza SAD-a i EU-a, posebno po pitanju NATO-a i obrane, nije neraskidiva. Američki predsjednički izbori u studenom mogli bi imati posljedice za energetske projekte poput NATO-L, iako je njegova svrha trajati generacijama i nadživjeti promjene vlasti. “Podmorski kabel mogao bi biti iskorišten od strane predsjednika poput Trumpa kako bi iznudio ustupke od Europe u drugim područjima”, upozorio je Rizzi. "A kad jednom izgradite tu vezu, vrlo ju je teško razriješiti."

>>> FOTO Assange izašao sa suda na slobodu: Privatnim avionom krenuo je prema Australiji

Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: KIM HONG-JI/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange following a hearing at U.S. District Court in Saipan
Foto: ISSEI KATO/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange appears at a U.S. District Court in Saipan
Foto: ISSEI KATO/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange appears at a U.S. District Court in Saipan
Foto: ISSEI KATO/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange appears at a U.S. District Court in Saipan
Foto: ISSEI KATO/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange appears at a U.S. District Court in Saipan
Foto: ISSEI KATO/REUTERS
WikiLeaks founder Julian Assange appears at a U.S. District Court in Saipan

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

HO
homofobic
02:59 27.06.2024.

Originalno! Grandiozno! Hajde u jos jedan megalomanski projekt ali i ovaj puta tudim novcem!