Geopolitičko preslagivanje na jugoistoku Europe: U pozadini afere energetski rat Mađarske i Hrvatske

U aferi zbog koje je smijenjen ministar gospodarstva, uz potencijalno kriminalni aspekt, možda važniji je politički krak priče koji upućuje na dva možebitna zaključka: prvi je da zastupnici Mosta selektivno i nekritički u javni diskurs stavljaju narativ koji služi ostvarivanju privatnog interesa jedne osobe, pravdajući se borbom protiv korupcije, čime koriste političku poziciju u svrhu koja nije javni već njihov politički interes; drugi je da su, vjerojatno nesvjesno, postali nečija marioneta u puno kompleksnijem strateškom repozicioniranju na energetskoj karti jugoistočne Europe.

Činjenica da je Hrvatska, prvenstveno zahvaljujući svom geografskom položaju, nakon Putinove invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija na ruske energente postala zanimljiv partner zapadnim silama. Realizacija LNG terminala na Krku, kao i naftovodni sustav s izvorom u morskoj luci postali su hrvatski adut u energetskom preslagivanju i prilika da uslijed miješanja karata naša država zauzme značajniju poziciju nego li je imala do nedavno. Uslijed tog preslagivanja i očekivane Hrvatske inicijative, Mađarska se našla u poziciji da izgubi svoju dugogodišnju dominaciju. U tom kontekstu valja postaviti i pitanje jesu li hrvatska politička scena i njeni akteri postali podložni prikrivenim utjecajima i lobiranjima.

O mađarsko-hrvatskim odnosima, koji su se godinama prevrtali oko upravljanja INA-om, dosta je toga napisano. Način na koji je mađarski MOL preuzeo upravljanje hrvatskom naftnom i plinskom kompanijom dobio je u Hrvatskoj pravomoćni sudski epilog, koji Mađarska do danas ne priznaje. Otkad je MOL zavladao INA-om, istraživanja nafte i plina, što je desetljećima bio forte hrvatske kompanije, svedeno je praktički na nulu, u međuvremenu je zatvorena rafinerija u Sisku, a riječka rafinerija je već godinu dana u remontnom modu sa smanjenom proizvodnjom, dok Hrvatska uvozi naftne derivate iz MOL-ovih rafinerija.

 VEZANI ČLANCI:

Međutim, nije INA jedina točka u kojoj se isprepliću hrvatski i mađarski poslovni interesi, a polje sukoba značajno se proširilo nakon početka rata u Ukrajini i velike energetske krize koja je zahvatila Europu, do jučer ovisnu o ruskim energentima. PPD Pavla Vujnovca, koji je glavna meta napada smijenjenog savjetnika ministra gospodarstva i Mosta, još je u studenom prošle godine zbog sankcija ruski plin zamijenio onime koji pod američkim patronatom brodovima stiže u Omišalj. Istovremeno, Mađari su ostali jedini u EU koji žele i dalje neometano kupovati ruski plin. Njihove kompanije u tim su okolnostima počele gubiti bitku u plinskom biznisu. To je postalo bjelodano kada je objavljeno da je PPD zakupio cijeli LNG terminal na iduće desetogodišnje razdoblje. Ne samo da je Vujnovac istisnuo mađarske kompanije iz LNG terminala, već je PPD postao ozbiljan konkurent mađarskim kompanijama i u samoj Mađarskoj.

Koliko za Mađarsku i njene kompanije znači zakup kapaciteta na LNG terminalu na Krku, najbolje pokazuju FINA-ini javno dostupni financijski rezultati poslovanja za prošlu godinu. Prve četiri kompanije u Hrvatskoj po ostvarenim prihodima u 2022. su INA, PPD, MET i MVM. Sve četiri kompanije trenutno su zakupci plinskog kapaciteta u Omišlju. MET i MVM mađarske su politički kontrolirane kompanije koje do lani nikad nisu bile ni blizu vrha FINA-ine liste. Tome treba pridodati činjenicu da je među njima i INA, koja je u polovičnom vlasništvu Mađara. Ako se zbroje prihodi MET-a, MVM-a i polovica prihoda INA-e, ispada da Mađari godišnje u Hrvatskoj kontroliraju 6 milijardi eura na trgovini plinom. Pritom je važno istaknuti da je od 33 milijarde kuna prihoda koje je lani imao PPD u inozemstvu ostvario 70 posto, od čega veliki dio na tržištu Mađarske.

Hrvatska je zbog svoje infrastrukture postala vitalna točka mađarskih energetskih interesa, a PPD zbog svog rasta i utjecaja trn u oku mađarskim energetskim krugovima. Na takav zaključak upućuje i kazna mađarskog regulatora MEKH, koja je uslijedila neposredno nakon što je objavljeno da je PPD zakupio sve slobodne kapacitete LNG terminala na Krku od 2027.do 2037. godine. Kazna mađarskog tržišnog regulatora bila je i predmet prepiske između smijenjenog Filipovićeva savjetnika Jurice Lovrinčevića, novinara posrednika Marina Vlahovića i Nikole Grmoje. Informaciju je Lovrinčeviću dojavio neimenovani izvor iz Mađarske, u trenutku kada odluka o kažnjavanju PPD-a nije bila javna. Dana 8. lipnja Vlahović o tome obavještava Grmoju, ali iz prepiske, u posjedu Večernjeg lista i one iz 24sata, vidi se da ni jedan ni drugi ne razumiju o čemu je točno riječ.

VEZANI ČLANCI:

– Ja ću ovo pokušati nekako prevesti, jer je dokument zaštićen, a tu je očito i njihova cijela metodologija krađe plina. Nemoguće je da to ne znaju naše službe, odnosno Vlada – piše Vlahović u poruci Grmoji.

– Mogu ti ja pokušati s ovim Mađarom kojeg znam – odgovara Grmoja pa drugi dan Vlahoviću šalje prijevod odluke s Chat GTP-a. Kasnije tog dana očito se Grmoji javio "Mađar" s pojašnjenjem pa Vlahoviću šalje poruku sljedećeg sadržaja: – Kaže mi Mađar da je Vujnovac stopirao Mađarsku u nabavi neruskog plina.

Prije toga dogovaraju se o strategiji javnog nastupa uz Grmojinu opasku kako je gostujući na radiju izjavio kako postoji mogućnost da se podmeće Filipoviću. Energetski analitičar Ivan Brodić pojašnjava koji bi se konkretan interes mogao kriti iza svega.

– Mađarsku regulatornu agenciju koja je kaznila PPD vodi Edit Juhasz, koja je na tu poziciju došla iz MVM-a, tvrtke koja je izbačena s LNG-a. MVM je, inače, tamošnji ekvivalent HEP-a i pod kontrolom je države, a bivši šef Edit Juhasz je Peter Szijjárto, trenutačni ministar vanjskih poslova. To vam je poveznica utjecaja politike koja je okrenuta interesima, a upravo je interes taj koji je postojao i u ovoj čitavoj priči kojom se mi bavimo – kaže.

Ivica Jakić, međunarodni konzultant u energetskom sektoru, smatra da su u ovoj priči osobni računi stavljeni ispred javnih. S time da se konačni cilj takve radnje još uvijek u potpunosti ni ne zna, napominje. Što se tiče stabilnosti hrvatskog energetskog sektora, Jakić smatra da je stabilan.

– Potresa ne može biti velikih, ciljevi Vlade i dalje su jasni, i oko LNG-a 2 i oko pozicije HEP-a. Pojedinačni "udari" možda mogu malo zaljuljati te ciljeve, ali vjerujem da će se oni samo dodatno učvrstiti. Na umu treba imati i da premijer nije mogao znati što se događalo, ali je morao – zaključuje Jakić. 

>> VIDEO Večernji list prvi doznao: Plenković smijenio Davora Filipovića i Juricu Lovrinčevića