Geotermalna bušotina grijat će plastenike, sajam i toplice

Agresija na Ukrajinu i odgovor Zapada u vidu gospodarskih sankcija Rusiji u prvi su plan gurnuli pitanje energetske samodostatnosti, a da u njezinu postizanju, uz države, važnu ulogu mogu igrati i lokalne zajednice pokazuje primjer Bjelovara, kojemu je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU ovih dana odobrilo geotermalni projekt vrijedan ukupno 3,4 milijuna eura.

Riječ je o projektu kroz koji bi se, novcem zajedničkog fonda Norveške, Lihtenštajna i Islanda namijenjenog, među ostalim, poticanju zelene energije u Europskom gospodarskom prostoru, sufinancirala izgradnja geotermalne bušotine. A ta bi bušotina, po riječima bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka, trebala grijati buduću gospodarsku zonu s plastenicima za uzgoj povrća na 80 hektara, Bjelovarski sajam i toplice koje grad namjerava izgraditi uz pomoć novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Isti fond s dva milijuna kuna financira projektnu dokumentaciju za ovu bušotinu, a gradu je trebalo dvije godine da bi dobio dozvolu resornog ministarstva. Po Hrebakovim riječima, sada su u fazi idejnog projekta, a očekuje da će glavni projekt biti gotov početkom iduće godine, dok je početak samog bušenja planiran za iduće proljeće. Hrebak je uvjeren da su ovi rokovi realni jer, kaže, grad ima iskusnu i uigranu ekipu za izradu projekata i privlačenje fondova, a brzina je nužna i zbog činjenice da je rok za korištenje novca odobrenog za projektiranje i izvođenje radova kraj 2023. godine.

- Nema uzmaka, ovaj ćemo projekt provesti do kraja jer je ovdje povrat uloženog od pet do osam godina. Kad se dovrše svi radovi, ostaje ostaje samo odvrnuti ventil – tvrdi Hrebak, koji ističe da ni jedan drugi grad u Hrvatskoj ne može ponuditi tako sigurne i povoljne uvjete opskrbe energentima. Tvrdi i kako već sada postoji interes tvrtki iz agro biznisa za ulaganja u područje sa zelenom energijom, čemu pridonosi i aktualni ubrzani rast cijena energenata.

Čitav projekt počiva na ranije provedenim istraživanjima koja su pokazala da bi bušotina na području koje se nalazi usred buduće poslovne zone na 1500 metara dubine dala vodu temperature između 70 i 80 Celzijevih stupnjeva. Procijenjeni toplinski kapacitet ove bušotine je oko 4 megavata, što bi trebalo biti dovoljno za grijanje planiranih objekata. Da bi se planirano do kraja provelo, nakon izgradnje geotermalne bušotine bit će potrebno izgraditi i toplanu, no Hrebak uvjerava da ta investicija nije ni izbliza skupa koliko sama bušotina te da će grad naći način da financira toplanu, bilo iz vlastitih sredstava, bilo uz pomoć države.

Osim Bjelovara, izradu projektne dokumentacije za slične projekte isti fond financira i Križevcima, Svetoj Nedelji i Karlovcu, no jedino je Bjelovar zasad otišao korak dalje i ishodio odobrenje za samu bušotinu. Hrebak vjeruje kako je to put kojim bi trebali ići svi gradovi u kontinentalnoj Hrvatskoj, žele li postići energetsku samodostatnost.

- Hrvatska, po nekim stručnjacima, ima potencijal od 500 megavata za proizvodnju struje iz geotermalnih izvora i pet do šest puta veći potencijal u proizvodnji topline. To je put kojim Hrvatska treba ići, pogotovo u kontinentalnom dijelu, gdje se tijekom zimskih mjeseci čitavi gradovi mogu grijati iz ovih izvora – uvjeren je bjelovarski gradonačelnik. Dodaje i kako njegov grad ide u smjeru kojim bi kroz narednih nekoliko godina trebao osigurati energetsku samodostatnost, pri čemu spominje još tri do četiri projekta koji bi trebali osigurati grijanje čitavog grada. 

Da je put kojim je krenuo Bjelovar dobar primjer smatraju i u udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatska, čija direktorica Maja Pokrovac ističe višestruku dobrobit korištenja obnovljivih izvira, ne samo u energetskom smislu nego i u jačanju uloge lokalne zajednice. 

- Inicirajući takve projekte gradovi i općine šalju pozitivnu poruku ulagačima, otvaraju prostor za nove poslovne modele i dugoročno ostvaruju uštedu u proračunu. Time financijska sredstva iz lokalnih proračuna oslobađaju za podizanje standarda svojih građana. Sva su dosadašnja istraživanja pokazala da građani to itekako prepoznaju i vrlo pozitivno ocjenjuju lokalnu vlast koja inicira i provodi ovakve projekte. Spajanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s poljoprivrednom djelatnošću ili otvaranje energetsko-industrijskih zona, u kojima se povezuju proizvođači i potrošači energije, ulaganje je u održivu i sigurnu budućnost koja će biti otporna na globalne poremećaje cijena. Svi to mogu, ne treba čekati nego slijediti već postojeće dobre primjere. Grad Bjelovar je svakako jedan od njih - kaže Pokrovac.