U idućih deset mjeseci odlučuje se o sudbini Europe. Nakon pobjede Brexita u Velikoj Britaniji i pobjede Donalda Trumpa u SAD-u, populističke stranke u pojedinim europskim državama ciljaju visoko. No, kao što Amerika i Engleska nisu postale proleterske, tako će Europa teško postati populistička. Uostalom, to je postala tridesetih godina prošlog stoljeća pa je došlo do Drugoga svjetskog rata.
Izbori i referendumi
„Populizam, protekcionizam i fašizam čine karike istoga lanca“, kazao je ovih dana, komentirajući izbore u SAD-u i moguće posljedice takvih rezultata u Europi, talijanski poduzetnik Carlo De Benedetti, koji je zajedno s ocem Rodolfom bio proganjan fašističkim rasističkim zakonima. Fašizam je zabranjivao trgovinu s inozemstvom jer je držao da bi vanjska trgovina domaću ekonomiju mogla učiniti ovisnom o stranom kapitalu. No, tim „nacionalnim“ ekonomijama nedostajalo je dosta toga, od sirovina pa nadalje, pa su države pokretale ratove. Danas u globaliziranom svijetu još je teže nacionalnu ekonomiju i proizvodnju „zaštititi“ carinama i drugim protekcionističkim mjerama. U Europi su sve države premalene, pa i mnogoljudne Njemačka ili Italija (kojima to nije uspjelo ni u vrijeme nacifašizma), da bi se zatvorile u sebe. A za male države, kakva je i Hrvatska, zatvaranje u vlastite granice značilo bi propast. Hoće li negativno iskustvo iz prošlosti utjecati na birače u europskim državama? Idućih mjeseci predviđena su izborna izjašnjavanja u pet europskih država (Italija, Austrija, Nizozemska, Francuska i Njemačka). Talijani se u Italiji 4. prosinca na referendumu izjašnjavaju o ustavnim reformama, a istoga dana u Austriji se bira predsjednik države. Pobijedi li na referendumu u Italiji „da“ ustavnim promjenama, što zagovara vlada Mattea Renzija, političko stanje bit će nešto mirnije. Pobijedi li „ne“, što zagovaraju sve ostale stranke, vjerojatno će Renzi morati podnijeti ostavku i Italija će ponovno pasti u političku i ekonomsku krizu. U Austriji će 4. prosinca 4,5 milijuna Austrijanaca birati novog predsjednika Republike između kandidata Zelenih Alexandra Van der Bellena i kandidata Stranke sloboda Norberta Hofera, koji je bliži populističkim idejama. Prema ispitivanju javnosti, obojica imaju jednake šanse, ali kada bi pobijedio Hofer, to bi se protumačilo nastavkom pobjeda još jednog euroskeptika.
Jačanje euroskepticizma
U Nizozemskoj će se parlamentarni izbori održati 15. ožujka 2017. i već su sada proglašeni barometrom europske temperature, a prema ispitivanju javnosti, u prednosti je Stranka protuislamske slobode Geerta Wildersa ispred liberala premijera Marka Ruttea. – Ljudi će preuzeti svoju zemlju – kaže Wilders i najavljuje referendum za izlazak Nizozemske iz EU – Nexit. U Francuskoj će se predsjednički izbori održati 7. svibnja. Prema anketama, u vodstvu je Marine Le Pen, čelnica desničarske Nacionalne fronte (FN), ali teško da bi mogla postati predsjednicom Francuske. U Njemačkoj će se parlamentarni izbori održati u jesen 2017. CDU Angele Merkel izgubio je na dosadašnjim lokalnim izborima i pred kancelarkom su teške odluke. Desničarsko-populistička stranka Alternativa za Njemačku Frauke Petry, koja dobiva konsenzus posebno na prostorima bivše Istočne Njemačke, neće moći zavladati cijelom Njemačkom. Petry poziva Nijemce da, kada budu birali, budu hrabri kao što su to bili Amerikanci. No, Njemačka se već opekla populizmom pa ima i ustavne mjere za prevenciju diktatorskih inklinacija. Populističke stranke mogu dobiti veći broj glasova nego dosad, ali ni u Italiji, ni u Nizozemskoj, ni u Francuskoj, a još manje u Njemačkoj populistički lideri s autarhijskim namjerama neće doći na vlast.
> > 'Europa je u opasnosti da se raspadne, moramo preuzeti odgovornost'
Tomaševiću, komunjaro stara, uvijek ista pjesma iz tvojih usta. Pomiri se s tim da je EU propali projekt, baš kao što je to bila i Jugoslavija.