Kako bi državljane trećih zemalja odnosno migrante primjerice iz Bangladeša ili Afgranistana koji nezakonito borave u Hrvatskoj vratio u njihove države, MUP mora za to organizirati čarterske letove ili se koristiti redovitim linijama. U tom Ministarstvu su stoga krenuli u ugovaranje usluge organizacije prisilnih udaljenja zračnim putem. Procijenjena vrijednost te nabave iznosi 1,21 milijun kuna bez PDV-a. S odabranim ponuditeljem će se sklopiti okvirni sporazum na dvije godine. Prema grubim procjenama MUP-a, zračnim putem će se godišnje prisilno vraćati u zemlje podrijetla oko 100 osoba. Okvirnim sporazumom, navode u MUP-u, predviđena su prisilna udaljenja državljana trećih zemalja redovitim i čarterskim letovima, najčešće državljana iz zemalja visokog migracijskog rizika – Afganistana, Pakistana, Alžira, Maroka, Egipta, Turske, Albanije…
Financiranje iz fondova EU
U MUP-u pojašnjavaju da, s obzirom na pojačani migracijski pritisak na vanjsku granicu EU odnosno RH iz susjednih zemalja, nije moguće predvidjeti točan broj godišnjih prisilnih udaljenja budući da se ona izvršavaju svakodnevno, a pogotovo ne u dvogodišnjem razdoblju i budućem pandemijskom okruženju. Iz Hrvatske je, navode u MUP-u, tijekom 2019. prisilno udaljeno zračnim putem 140 stranih državljana. Najvećim dijelom u Tursku, a potom u Albaniju, Kosovo, Indiju, Kinu, Iran…
Tijekom 2020. zračnim putem prisilno su udaljena 22 strana državljanina u Tursku, Rusiju i Makedoniju. Te je godine broj prisilnih vraćanja ilegalnih migranata zračnim putem bio smanjen zbog ukidanja odnosno smanjenja redovitih letova zbog pandemije. Tijekom prvih šest mjeseci 2021. prisilno je udaljeno 26 stranih državljana, i to u Tursku, Albaniju, Bangladeš… U MUP-u napominju da poduzimaju sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala primjena nacionalnog i europskog zakonodavstva u postupku povratka, a sve u najboljem interesu državljana trećih zemalja koje je potrebno udaljiti. Pri tome naglašavaju da se svi troškovi njihova povratka, uključujući i najam zrakoplova, financiraju iz fondova EU.
Ukupna cijena čarterskih letova, kako se navodi u natječajnoj dokumentaciji, uključuje sve operativne troškove zrakoplova i posade, putničke takse, pristojbe zračnih luka, catering jednake kvalitete kao na redovitim linijama ili drukčije prema dogovoru s korisnikom iz sigurnosnih razloga. Ukupna cijena ponude za komercijalne letove pak uključuje zrakoplovne karte za redovite letove za državljane trećih zemalja u jednom smjeru (ekonomska klasa) i povratne karte za pratnju – policijski službenici, po potrebi medicinski tim ili prevoditelj. Ponuda mora sadržavati putno i/ili zdravstveno osiguranje te po potrebi usluge VIP ubrzanog prolaza u zračnoj luci. Ako je predviđeno noćenje zbog nemogućnosti trenutačnog povratka policijskih službenika vezanim letom, u cijenu moraju biti uključeni i troškovi transfera od zračne luke do hotela i od hotela do zračne luke te troškovi eventualnih taksa – viza, boravišnih pristojba… Cijena hotelskog smještaja uključuje noćenje s doručkom, internet u sobi, agencijsku naknadu te smještaj u objektu s najmanje tri zvjezdice.
Čarterski letovi bolji izbor
U MUP-u objašnjavaju da je organiziranje čarterskih letova radi vraćanja ljudi iz trećih zemalja koji nezakonito borave u RH predviđena u sklopu projekta “Provođenje postupka povratka državljana trećih zemalja” financiranog iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF). – Europska agencije za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), koja je u EU nadležna za operacije vraćanja, preporučuje članicama EU da što je moguće više koriste čarterske letove jer su takvi letovi sigurniji za povratke od komercijalnih letova na kojima se nalaze i obični putnici – kažu u MUP-u pozivajući se pritom na propise EU. Navode da su brojne odredbe o povratku zrakoplovom i u Preporuci Komisije EU 2017/2338 za uspostavu zajedničkog “Priručnika o vraćanju” koji trebaju upotrebljavati nadležna tijela država članica pri izvršavanju zadaća povezanih s vraćanjem.