'Gdje je Karamarko? Vjerojatno kopa po prašnjavim UDBA-inim dosjeima'

Bez ulaganja u znanost nema gospodarskog razvoja, poručili su danas saborski zastupnici tijekom rasprave o Godišnjem izvješću Zaklade za znanost za 2014. godinu koje će podržati svi klubovi.

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Dario Vretenar kazao je da je Zaklada lani u šest uplata iz državnog proračuna primila ukupno oko 79 milijuna kuna, od čega je 93 posto utrošeno u financiranje znanstvenih projekata. Zaklada za znanost u projekte je trebala ulagati 0,15 posto BDP-a, upozorio je Vretenar, što bi trebalo biti oko 500 milijuna kuna, no u stvarnosti je taj iznos ispod 100 milijuna kuna.

Taj iznos HDZ-ov Željko Reiner nazvao je sramotnim.

– 79 milijuna kuna mi dajemo za svekoliku hrvatsku znanost. Znate li koliki je to postotak BDP-a? To vam je, vjerovali ili ne, 0,02 posto BDP-a. To je novac koji se otprilike dobiva za jedan jedini europski FP7 projekt – primijetio je Reiner te pozvao Vladu da kroz rebalans proračuna osigura dodatni novac za znanost. Odnos prema znanosti pokazuje i činjenica da je u dvorani tijekom rasprave bilo manje od četvrtine zastupnika, kaže Rainer, a brzo je dobio odgovor od vladajućih.

– Počnite i od predsjednika vaše stranke, kolege zastupnika Tomislava Karamarka, koliko je on u ovoj dvorani... Ja po tome mogu samo zaključiti da njega od svega ovdje – od gospodarskih tema, sudstva, izvještaja raznih, znanosti, zdravlja itd. – apsolutno ne interesira ništa jer on uopće nije ovdje. Možda mu se ovih dana može i oprostiti jer pretpostavljam da ima posla u Hrvatskom državnom arhivu kopajući po prašnjavim UDBA-inim dosjeima – odgovorila mu je SDP-ova Gordana Sobol, kojoj je Reiner uzvratio da “u nedostatku argumenata ide agresivnošću”.

– Kada se nema argumenata, a vi i vaša većina odlučili ste da se znanost sramotno malo financira i nemate nikakav odgovor za to, onda počinjete, naravno, politizirati i prelaziti na teme koje nemaju nikakve veze s temom o kojoj mi danas ovdje razgovaramo – dodaje Reiner.

Nezavisni Nikola Vuljanić prigovara da je financiranje znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj "na repu, na dnu Europe u postotku bruto društvenog proizvoda, čak i ispod Albanije". Naši mladi znanstvenici ne mogu pronaći posao u Hrvatskoj i idu u inozemstvu gdje ih primaju raširenih ruku jer su gotov proizvod u koji oni nisu morali ulagati.

– To ne samo da je nepošteno i nepravedno, nego je prije svega neracionalno, to je bacanje novca. Obrazloženje je da nema novca za otvaranje novih radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju. A za divno čudo ima novca za otvaranje, recimo, novih sveučilišta koji nemaju uvjete. Samo zato da bi se prikupili politički poeni u tom kraju i tamo dobili izbori. To je nesuvisli i štetan slučaj. Takva vrsta gluposti u manjim količinama može biti prihvatljiva, slučajna. U ovakvim količinama ja je ne mogu okarakterizirati kao slučaj, tolika količina gluposti može biti namjera. A namjera da se na takav način ošteti država, da se vojnički izrazim u živoj sili, ta namjera je veleizdajnička namjera – kritizira Vuljanić.

HDZ-ov Dujomir Marasović ne slaže se s Vuljanićem da se premalo izdvaja na projekte.

– Nije točno. Master plan Ministarstva zdravstva iznosi 2,2 milijuna eura, procjena CO-a 27 milijuna eura, sad HEP procjenjuju, a tamo je 250 magistara i doktora nauka, dok oni traže neke dječake iz Europe. To su projekti na koje troši ova Vlada novac za znanost – tvrdi Marasović. Vuljanić mu odmah odgovara.

– Točno, jedna vlada troši novce da bi četiri puta farbala tunele, da bi kupila zbirku satova ili od mesara kuću, a druga Vlada troši novce da bi radila procjene koje bi mogla i sama napraviti. Ali kompletan vic je u tome da jedino pravo ulaganje koje nije usmjereno prema dobivanju izbora jest ulaganje u ljude – kaže Vuljanić.

SDP-ov Gvozdan Srećko Flego naglašava da su u Zakladi udruženi renomirani znanstvenici koji suodlučuju o znanstvenim projektima i na taj način raspoređuju javni novac.

– I SAD i Francuska i Njemačka pa i EU uveli su javno financiranje kompleksnih znanstvenih istraživanja na osnovi kolektivnih odluka vrhunskih znanstvenika – kaže Flego koji odbacuje teze kolega zastupnika da se novcem kojim raspolaže Zaklada financira sva znanost u Hrvatskoj.

– Postoje izdaci od nekoliko stotina milijuna kuna za institute, postoje izdaci za infrastrukturu koja se pokriva, kakva god ona, bila na sveučilištima – pojašnjava Flego.