Povjerenstvo za fiskalnu politiku pozvalo je Vladu da Saboru što prije predloži rebalans Državnog proračuna jer je to već trebala napraviti najkasnije 45 dana nakon što je 23. travnja smanjila rashode po ministarstvima za oko 435 milijuna kuna.
– Ovaj prijedlog držimo potrebnim kako bismo potaknuli nadležno ministarstvo na prestanak prakse kontinuiranoga kršenja propisa iz područja fiskalne odgovornosti, na što je povjerenstvo u više navrata i opetovano upozoravalo, te kako Vlada svojim odlukama ne bi derogirala proračun, smanjila transparentnost proračuna i narušila demokratsku narav cijeloga proračunskoga procesa: donošenja, ali i izvršenja proračuna, postupajući protivno zakonskim odredbama – upozorava povjerenstvo. Povjerenstvo je utvrdilo da Vlada u 2014. godini nije ispoštovala primjenu fiskalnih pravila, jednako kao što nije napravila ni godinu dana ranije.
– Ako Vlada RH i Hrvatski sabor smatraju da fiskalna pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti nisu postavljena na način koji osigurava primjereni okvir za odgovorno fiskalno ponašanje, onda treba donijeti odgovarajuća pravila kojih se tada treba striktno pridržavati – naglašava Povjerenstvo. U svom stajalištu objavljenom nakon sjednice koja je zatvorena za javnost, povjerenstvo upozorava da je Hrvatska nakon izmjene Zakona o proračunu u veljači ove godine ostala bez ikakve zakonske kontrole javnog duga jer su ukinute odredbe koje su uređivale dopuštenu visinu javnog duga, koji je krajem 2014. narastao preko 85 posto BDP-a, a očekuje se da će krajem ove godine 2015. prijeći razinu od 90 posto BDP-a. Povjerenstvo upozorava i da postoji izrazito visok rizik da Hrvatska ne izađe iz stanja prekomjernog manjka do 2016. godine te kako je za izlazak iz prekomjernog deficita važan podatak o javnom dugu.
– Projekcije kretanja javnog duga koje je pripremila Hrvatska narodna banka u osnovnom scenariju, uz razumne makroekonomske pretpostavke i postupno dostizanje ravnoteže salda primarnog proračuna, pokazuju da Hrvatska ne može očekivati smanjivanje javnog duga do 2020., kada bi on iznosio više od 96 posto BDP-a. Uz takve projekcije proizlazi da Hrvatska ne može izaći iz stanja prekomjernog deficita prije 2019. godine, čak niti u slučaju da se proračunski deficit prije toga smanji na ispod 3 posto – stoji u stajalištu Povjerenstva.
Povjerenstvo je utvrdilo i kako su proračunski rashodi pod stalnim pritiskom financiranja dospjelih neplaćenih obveza, posebno u sektoru zdravstva. – Svake godine se iz proračuna izdvaja dio sredstava za plaćanje obveza zaostataka iz prethodnih godina. Vlada taj problem pokušava riješiti izdvajanjem HZZO-a iz sustava državne riznice što povjerenstvo za fiskalnu politiku vidi kao rizičan potez i predlaže da se ako bude stvarao nove dospjele neplaćene obveze, početkom 2016. razmotri mogućnost povratka HZZO-a u sustav državne riznice – zaključuje Povjerenstvo.
>> Velika analiza Večernjeg lista: Evo zašto moramo ukinuti županije
>> Hrvatska žitnica triput je temeljito uništena u posljednjih sto godina
"Ovaj prijedlog držimo potrebnim kako bismo potaknuli nadležno ministarstvo na prestanak prakse kontinuiranoga kršenja propisa iz područja fiskalne odgovornosti..."