Vlada je na današnjoj sjednici donijela čak tri uredbe sa zakonskom snagom, a jednom od njih donesen je Zakon o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, koji će se primjenjivati u prvoj polovici nove godine.
Zatezne kamate neće rasti
Riječ je o zakonu kojim se propisuje svojevrsno kažnjavanje energetskih tvrtki koje ostvaruju ekstraprofit na krizi energenata otkako je izbio rat u Ukrajini. Na temelju dogovora na europskoj razini, Vlada je propisala gornju granicu cijene struje od 180 eura po megavatsatu, a sav višak prihoda koje ostvare prodajom po višim cijenama energetske tvrtke morat će uplatiti u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pozivajući se na podatke HERA-e, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović iznio je procjenu da će se na temelju ove uredbe u Fond za okoliš uplatiti oko pola milijarde kuna. Ministar je naglasio da je dominantno riječ o tvrtkama koje su od države godinama uzimale poticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, da bi zatim napustile sustav bez ikakve naknade. Ta je činjenica, podsjetimo, ranije problematizirana i na saborskim odborima, na kojima se tražila ostavka direktora HROTE-a Borisa Abramovića zbog ugovora s takvim tvrtkama kojima nisu ugovorene sankcije za prijevremeni raskid, ali jest usklađivanje otkupne cijene struje s inflacijom kako bi se zaštitila njihova ulaganja.
Višak koji se u Fondu za okoliš prikupi na temelju novog zakona potrošit će se za povećanje energetske samodostatnosti kućanstava. Država će, kako je pojasnio Filipović, do polovice iznosa sufinancirati ugradnju solarnih panela za kućanstva, a u obrazloženju zakona procjenjuje se da će se tako osigurati moduli ukupne snage od 360.000 tisuća kilovatsati.
– Radi se o 10.000 solarnih panela, čime utrostručujemo kapacitete, a plan je da to napravimo u sljedećih 6 mjeseci. Svim građanima koji se prijave subvencionirat ćemo 50 posto vrijednosti solarnih panela i to je iskorak ne samo prema iskorištavanju obnovljivih izvora energije nego i smanjivanju ovisnosti Hrvatske o uvozu električne energije – poručio je ministar.
Uredbom kojom je izmijenjen Zakon o posebnim odnosima Vlada je osigurala da zatezne kamate na dugove građana ne porastu uvođenjem eura. Naime, europskom je direktivom za članice u kojima je euro službena valuta kao referentna stopa za izračun zateznih kamata propisana kamatna stopa koju je Europska središnja banka (ECB) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. U drugom polugodištu ove godine ta je stopa iznosila 0 posto, no kako je ECB u prosincu na refinanciranje primjenjivala stopu od 2,5 posto, jasno je da bi zatezne kamate od Nove godine morale porasti.
Obrazlažući kako bi to negativno utjecalo na socio-ekonomski položaj građana, Vlada je zato s pet na tri smanjila broj postotnih poena koji se kod računanja zateznih kamata dodaju na referentnu stopu ECB-a.
Odobrenja za rad ljekarnama
Posljednjom uredbom omogućen je nesmetan nastavak rada ljekarnama koje još nisu dovršile upravni postupak preoblikovanja koji je propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ministar zdravstva Vili Beroš pojasnio je da će tim ljekarnama odobrenje za rad produljiti za godinu dana. Naveo je da je riječ o 13 privatnih ljekarni u zakupu, pri čemu se u pojedinim slučajevima vode sudski postupci dokazivanja prava na zakup, što im otežava preoblikovanje pa će im se rad omogućiti do okončanja tih sudskih postupaka.