spašeni milijuni

Gospodarstvu EU dozvole za CO2 već 1. siječnja, spašeni milijuni

Foto: Reuters/PIXSELL
Gospodarstvu EU dozvole za CO2 već 1. siječnja, spašeni milijuni
07.10.2012.
u 08:30
Kupnja dozvola za dio emisija tek polovicom 2013., odnosno ulaskom u EU, bilo bi znatno skuplje rješenje za naša poduzeća
Pogledaj originalni članak

Usprkos znatnim kašnjenjima s pripremama, Hrvatska će ipak od 1. siječnja 2013. ući u europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Iako se radi o materiji koja je široj javnosti poprilično nepoznata, regulativne obveze vezane za emisije stakleničkih plinova zapravo su bile jedna od najozbiljnijih preostalih obveza u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a prema neslužbenim informacijama, u ranijim nacrtima izvješća o monitoringu pristupanja Hrvatske, koji će biti predstavljen sljedećeg tjedna, izričito se spominjalo kao jedno od glavnih problematičnih segmenata.

Ipak, kako se doznaje, svi su problemi u većoj mjeri riješeni, pa će hrvatska industrijska poduzeća već šest mjeseci prije nego što Hrvatska postane članica dio svojih emisija – dakle štetnih plinova koje radom ispuštaju u atmosferu – platiti kupnjom svojevrsnih dozvola na europskoj burzi. Radi se standardnoj proceduri u Europskoj uniji, no za hrvatske tvrtke od goleme je važnosti da tom sustavu pristupe početkom sljedeće godine, a ne tek u srpnju kad Hrvatska službeno postane članica.

Naime, pretpostavlja se kako bi prilagodba usred godine mogla biti znatno skuplja, a suočeni s kupnjom potrebnih normi u drugom dijelu godine, domaći gospodarstvenici vjerojatno bi za njih morali plaćati i dosta višu cijenu nego na početku. Na ovaj način hrvatskim tvrtkama ušteđeni su milijuni, no da bi mogla u sustav ući već početkom 2013., Hrvatska je morala provesti cijeli niz regulatornih reformi. Da to nije učinjeno, ne samo da Hrvatska ne bi mogla ući u europski sustav već bi i cijeli europski sustav privremeno bio blokiran jer bi cjelokupne proračune EU i raspodjelu emisija za sljedeću godinu trebalo ponovno napraviti bez već uračunanih hrvatskih podataka. Jasno, takav bi scenarij bio ozbiljan udarac i međunarodnom ugledu Hrvatske, no kako se tijekom proteklih godina na cijeloj problematici radilo vrlo malo, on je postao realna mogućnost. Sad je izbjegnut, pa se to zapravo i može smatrati prvim značajnijim uspjehom ministra Mihaela Zmajlovića otkad je prije nekoliko mjeseci stupio na dužnost.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

LU
lutomirski
08:53 07.10.2012.

kakve gluposti pricate narodu kao da to nekoga zanima koji nema posla u toj banani i kopa po kontejnerima, staklenicki plinovi to je opet jedna prevara da bi mogao neko neke dozvole kasirati, dali KINA placa za Co2, a sta je sa Jakusevcom, dali tamo ima staklenickih plinova i to vec 20 godina, ljudi promislite malo sta vam ovi svak dan serviraju, a niko ne pise da cemo napraviti radna mjesta da nebi nas mldaez otisla u inozemstvo....same lazi...

LU
lutomirski
08:56 07.10.2012.

narodu mozes pricati sta hoces, iako imam interent, svejedno budale kupuje te lazne novine i slusaju tu blesavu TV., nece nikad doci pameti..

Avatar nekakav
nekakav
08:53 07.10.2012.

naravno da je ovaj pamflet jedna notorna glupost. i bezveze se našim poduzećima, prije nego uopće i budemo dio EU-a, na grbaču stavi plaćanje ovakvih bedastoća. jedna njemačka neće do 2020 postići željenih 20-20-20, a kamoli ostatak europe. čemu se glupstima zamarati, trošiti milijune kojih nemamo na ovakve nepotrebne stvari? mi još uvijek nismo dostigli proizvodnju iz 1989-e, pa čemu da plaćamo za co2? 20% energije iz obnovljivih izvora jest želja industrije, da uz ogromne državne subvencije proizvode preskupe panele, vjetroelektrane i sličnu bižuteriju. obnovljivi izvori.. hm, pa ne bi li onda ta struja morala biti u konačnici jeftinija od konvencionalne? i sama tehnologija? ne zaboravimo da se sve te vjetroelektrane, fotopaneli, za svog radnog vijeka ne isplate. tek uz ogromne državne subvencije oni dođu na nulu. jedna elektrana na ugljen će dati 40 puta jeftiniju energiju, i ne treba državne subvencije. zagađenje okoliša? ha, pa hodite pitati zemlje u kojima se proizvode fotoćelije, kakav im je okoliš u blizini tvornica? zašto se u sad-u i europi ne proizvede niti jedan kvadrat fotoćelija, nego u kini? jeftina radna snaga? haha, priča za budale.