'Gotovo ne postoji sektor hrvatskog gospodarstva gdje se ne traži radna snaga'

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović kazao je u ponedjeljak da Hrvatska ima koristi od članstva u EU-u, ali i da manjak radnika postaje goruće pitanje i najveći državni problem kojem treba radikalnije pristupiti. 

Upitan što hrvatskom gospodarstvu znači šest godina članstva u EU-u, Burilović je uz napomenu da u EU nismo ušli u njezino "zlatno doba", ocijenio kako se može reći da je Hrvatska nakon šest godina članstva gospodarski snažnija.

"Imamo kontinuirani rast izvoza, smanjenje deficita i javnog duga, smanjenje nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti. Samo povećanje izvoza u EU iznosi 50 posto. Svakako da je na te pozitivne gospodarske pokazatelje neminovno utjecalo članstvo u EU-u", naveo je.  

Na pitanje zašto je povlačenje EU-ovih sredstava i dalje relativno skromno, ocijenio je da je po tom pitanju Hrvatska dijelom podbacila, pogotovo u početnim godinama, no da se to u zadnje dvije-tri godine poboljšalo. Siguran je da će se do kraja aktualnog mandatnog razdoblja uspjeti iskoristiti maksimalan iznos koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje, a riječ je o 10,7 milijardi eura. 

"Ako dovoljno kvalitetno i u značajnoj mjeri koristimo europska sredstva, samo to može donijeti rast BDP-a u iznosu od dva do tri posto godišnje", tvrdi Burilović. Istaknuo je isto i da bi prema najavama rast BDP-a u drugom kvartalu mogao biti i veći od onoga u prvom, od 3,9 posto.  

Gubitak radne snage ocijenio je, međutim, najvećim problemom u Hrvatskoj.

"Do ulaska u EU govorili smo kako nema radnih mjesta, da se ljudi ne mogu zaposliti, a sada govorimo kako nemamo dovoljno radne snage. Gotovo ne postoji sektor hrvatskog gospodarstva gdje se ne traži radna snaga", kaže čelni čovjek HGK-a. 

Radne kvote po njemu gube smisao, jer su došle do razine da se mora nešto konkretnije napraviti. Dugoročni cilj i strategija, smatra, treba biti usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i dualno strukovno obrazovanje za najpotrebnija zanimanja. 

"Kvote donose to da moramo uvoziti radnu snagu izvana, a bazen u okruženju - BiH  i Srbija - polako se prazni i sve će pogotovo doći do izražaja kada sljedeće godine i Austrija potpuno otvori granice za naše radnike. Mora se razmišljati i o radnicima iz tzv. trećih zemalja", tvrdi Burilović dodavši da su kvote gašenje požara te da se država mora ozbiljnije baviti tim problemom.

Zadržavanje naših ljudi na radu u domovini u prvom je redu vezano uz povećanje plaća, ocijenio je.

"Poduzetnicima nije lako, ali oni moraju učiniti taj dodatni korak, jer bez povećanja plaća nećemo moći zadržati našu kvalitetnu radnu snagu", zaključio je Burilović.