Nepal se suočava s ozbiljnom zdravstvenom krizom, pri čemu mnogi stanovnici sela Hokse i okolnih naselja postaju žrtve trgovine bubrezima. Prevaranti su iskoristili nedostatak obrazovanja ovih siromašnih seljaka, uvjeravajući ih da prodajući svoje bubrege mogu izbjeći financijski očaj. Ta praksa postala je toliko raširena da je selo Hokse postalo poznato kao "Dolina bubrega", s gotovo svakim kućanstvom koje je imalo nekoga tko je prodao bubreg. Trgovci organima su godinama posjećivali to područje, tragajući za novim žrtvama.
Jedan od stanovnika, 40-godišnji Kanchha, podijelio je za Sky News svoje iskustvo. Unatoč patnjama i nuspojavama operacije, on je odlučio prodati bubreg u nadi da će osigurati financijsku sigurnost svojoj obitelji. Ožiljak operacije je podsjetnik na fizičku i emocionalnu bol koju je prošao. Svoj bubreg je, kaže, prodao u Indiji. "Agenti su mi izradili lažne dokumente u Katmanduu, uključujući indijske osobne iskaznice. Vjerujem da je liječnik znao da sam ga prodao", kaže Kanchha.
U Indiji je bubreg prodao i Suman (31). Prodao ga je ženi koja se pretvarala da mu je sestra, za 3500 eura. "Osjećao sam se slabo i izgubio sam svijest. Kad sam se probudio, jako me boljelo. Sada ne mogu raditi i pokušavam reći svima kojima mogu, da ne prodaju svoj bubreg", objašnjava.
Nedostatak donatora potaknuo je razvoj crnog tržišta organima, u čemu nerijetko, piše Sky News, sudjeluju čak i liječnici i bolnice. Mnogi stanovnici su bili prevareni lažnim dokumentima i obećanjima da će se njihovi bubrezi ponovno regenerirati.
VEZANI ČLANCI:
Istovremeno, sve veći broj Nepalaca odlučuje raditi u inozemstvu kako bi zaradili više novca za svoje obitelji. No, mnogi od njih se vraćaju s teškim zdravstvenim problemima, uključujući zatajenje bubrega uzrokovano ekstremnom vrućinom i dehidracijom na radnom mjestu. Ovo povećava potražnju za transplantacijom bubrega, pri čemu čak i mladi ljudi postaju pacijenti.
Dr. Pukar Shresth, poznati kirurg u Nepalu, primjećuje porast mladih pacijenata s otkazanim bubrezima. On vjeruje da je obrazovanje ključno za prevenciju ovih problema, ističući važnost informiranja radnika o pravilnoj hidrataciji tijekom rada i prehrani. "To je vrlo ozbiljno jer oko jedne trećine svih transplantacija čine ti radnici migranti koji su došli iz inozemstva. Riječ je o velikom opterećenju za naše zdravstvene resurse", rekao je dr. Shresth za Sky News.
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio u nigdje, a drugi je naš najveći ponos
Nevjerojatno otkriće.mnoge te istočne zemlje i afričke pa i južno američke nemaju socijalnu skrb zdravstvo mirovinski sustav i druge mogućnosti koje postoje na zapadu.