Grad nam je ljepši nego ikada prije, ali nema ljudi i radnih mjesta

Vukovar je barem nakratko prodisao punim plućima i postao grad kakav bismo svi željeli da bude. U samo tjedan dana pohodili su ga brojni građani iz cijele Hrvatske i inozemstva. Na Susretima katoličke mladeži bilo je oko 30.000 sudionika, a svečana Sinjska alka okupila je više od 50.000 posjetitelja. Ulice su bile prepune, postavljeni su brojni štandovi, sprave za dječju igru…

No, nakon svega Vukovar se vraća u svoju surovu realnost. Ulice će ponovno u večernjim satima biti puste, kafići prazni, a mladi će i dalje u potrazi za poslom razmišljati o odlasku. Razlog tome je činjenica što je gospodarstvo i 26 godina nakon rata na koljenima. Od gospodarskih giganata Borova i Vuteksa danas nije ostalo gotovo ništa, a direktne štete u gospodarstvu mjere se u milijardama kuna. Svi se slažu da Vukovar izgleda ljepše nego ikada dosad, dobio je sadržaje kakve nikada nije imao i može se svrstati u jedan od uređenijih hrvatskih gradova.

Na alarmantnu situaciju u gospodarstvu i teško stanje s kojim se suočavaju posljednjih mjeseci upozorava i skupina vukovarskih gospodarstvenika i obrtnika. U isto vrijeme predlažu i niz konkretnih mjera da bi se pomoglo gospodarstvu da opstane i živne, a onda samim time i gradu i njegovim građanima.

Nemaju izbora

– Ako se nešto hitno ne napravi, bojim se da ćemo biti primorani pogasiti svoje tvrtke i obrte, spakirati kofere i napustiti grad. Ovako dalje više ne može, iz dana u dan situacija je sve teža, nemamo izbora – kaže vlasnik obrta Dionis Mate Bilušković. Njegova tvrtka do prije nekoliko mjeseci zapošljavala je 50 radnika, danas ih je 40, a idućih će mjeseci vjerojatno nastaviti sa smanjivanjem broja zaposlenih. Na isti način rade i razmišljaju i ostali naši sugovornici, u godinu-dvije samo u njihovim tvrtkama izgubljeno je najmanje 50 radnih mjesta. Ističu da država u gospodarstvo Vukovara nije uložila gotovo ništa i današnja situacija rezultat je takvog rada.

– Napravljene su kuće, stanovi, šetnice, zatvoreni bazen i još mnogo toga, ali od toga se ne može živjeti. Nema neke koristi od prelijepe šetnice uz Dunav kad ćemo se po njoj šetati gladni. Kada se gleda i govori o gradu, stječe se dojam da je u njega uloženo iznimno mnogo novca. To je dijelom istina, ali novac je nije uložen u gospodarstvo. Nama trebaju hitne gospodarske mjere koje će stabilizirati, a onda i podići gospodarstvo.

U suprotnom će se Vukovar uskoro pretvoriti u još jedan salaš na istoku Hrvatske – ističe Bilušković. Upozorava i na činjenicu da su u sanaciju brodogradilišta u Dalmaciji tijekom godina uložene milijarde kuna, a da je vukovarsko gospodarstvo zaboravljeno. Izgubljena su tržišta, zalihe potrošene odavno, teško mogu do kredita, a kada ih nekako i ostvare, onda ih ne mogu vraćati. Suvlasnik tvrtke Teania Emil Kolar kaže da su i gospodarstvenici u godinama ekonomske krize potrošili sve zalihe i da su sada dovedeni pred zid.

Ključna je država

– Ključna je u cijeloj priči država, problem je prevelik za grad. Ovo danas u Vukovaru nije život, nego preživljavanje ili vegetiranje. Tvrtki i obrta svaki je mjesec sve manje, a bojim se da će uskoro biti još gore – tvrdi Kolar.

Prema podacima iz Obrtničke komore, 30. lipnja 2016. u Vukovaru je bilo registrirano 415 obrta, više nego dvostruko manje prije ekonomske krize. Već mjesecima niz lokala je zatvoren, a svaki mjesec u gradu je sve manje stanovnika. Mnogi kažu da je najbolja slika stanja u Vukovaru Radnički dom – izvana obnovljen i sređen, a unutrašnjost je i danas neobnovljena i nesređena.

– Tako je otprilike i u gradu. Sve je sređeno, a unutra je, tu prije svega mislim na gospodarstvo, loše. Mislim da su ovo posljednji mjeseci rada našeg hotela u središtu grada, dalje više ne možemo – kaže vlasnik hotela Lav Stipan Mijok. Ističe da se osjeća prevareno jer su mu obećali povrat 25 posto od uloženih vlastitih sredstava, a to se nikada nije dogodilo.

Vukovarski gospodarstvenici upozoravaju i na druge probleme koji se ne rješavaju. Sve dosadašnje gradske vlasti, kao i one na državnoj razini, krive su jer se nisu dovoljno borile za grad, dobivao je mrvice. Pozdravljaju neke od istupa gradonačelnika Ivana Penave koji je oštro kritizirao i HDZ-ovu Vladu. Zadnjih godina podignute su subvencije za obrtnike i gospodarstvenike, ali to nije dovoljno.

– Državne vlasti u Zagrebu ne znaju i ne dobivaju pravu sliku stanja u Vukovaru. Imam dojam da se ona uvijek nekako dotjeruje i uređuje. Mi odmah želimo konkretne mjere i korake. One bi prvo morale ići u smjeru pomoći i opstanka gospodarstvenicima, a onda omogućiti uvjete za dolazak novih. Ako se to ne napravi, nama i Vukovaru nema spasa – ističe Ante Stjepanović, suvlasnik pekarnice Stjepanović.

Kao neke od mjera koje bi pomogle podizanju gospodarstva i spasile grad predlažu povećanje proračuna Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara na najmanje 200 milijuna kuna. Fond bi trebao sufinancirati isključivo gospodarske projekte, a u njegovo upravljanje treba uključiti privatne gospodarstvenike. Predlažu i da se HBOR i HAMAG uključe u kreditiranje i jamčenje za kredite po povoljnijim uvjetima za očuvanje i razvoj gospodarstva.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava kaže da je gospodarstvo u gradu, kao i cijeloj Slavoniji, u velikim problemima, ali i da je stanje ipak puno bolje nego prije nekoliko godina.

– Donijeli smo niz mjera kojima subvencioniramo obrtnike. Izradili smo i prijedlog novog Zakona o Vukovaru koji je ključan za daljnji razvoj gospodarstva u gradu. Sada je sve na Zagrebu, odakle čekamo odgovore i na zahtjeve za odobravanje kvota za isporuku drvne mase, što bi dovelo do ulaganja od oko 50 milijuna eura i otvaranje i do 500 radnih mjesta – rekao je Penava.