Donosimo kronologiju događaja koji su se odvijali oko granice Hrvatske i Slovenije:
••• Granica na rijeci Dragonji je od 1944. do 1992. više puta pomicana na štetu Hrvatske, koja je ostala bez 25 sela površine 2410 ha s 1014 stanovnika kao i bez 390 hektara površine između rijeke Dragonje i kanala Sv. Odorika. Odlukom slovenskog Državnog zbora 3. listopada 1994. godine Republika Slovenija pokušava anektirati 113 ha u kojima se nalaze naselja Bužin, Mlini, Škrile i Škudelini.
••• Zadnje pretenzije Slovenije govore o 166 km² hrvatskog teritorijalnog mora, plus gospodarski pojas od 350 km² koji je Slovenija proglasila 2005. Slovenija je počela svojatati Piranski zaljev u vrijeme dok je Hrvatska još debelo bila u ratu, s trećinom okupiranog teritorija, pa je to, s pravom, i shvaćeno kao slovenski nož u leđa.
••• Hrvatsko-slovenski spor formalno počinje 1993. kada Slovenija RH upućuje dva zahtjeva temeljena na Memorandumu o Piranskom zaljevu od 7. travnja 1993. Slovenija traži cjelovitost zaljeva, dakle cijeli zaljev, a drugim zahtjevom traži izlaz na otvoreno more. RH odbija oba zahtjeva.
••• Nova koalicijska hrvatska vlada parafira štetni ugovor Drnovšek – Račan iz 2001. Prema sporazumu bi 80% Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji, pa bi ona time dobila i pristup međunarodnim vodama, a Hrvatska bi zadržala morsku granicu s Italijom (rješenje tzv. koridor u koridoru). Hrvatski parlament sporazum je odbio, a potpis opunomoćenice hrvatske vlade Olge Kresović-Rogulje proglašen je parafom bez pravnog značenja. Slovenija, naravno, paraf drži “pravim”.
••• Od 2001. do 2005. u zaljevu dolazi do brojnih incidenata s ribarima i policijama obiju strana, čak i do prijetnji uporabom oružja.
••• Na međuvladinu radnom sastanku 10. lipnja 2005. obje se strane obvezuju suzdržati od provokacija. Utemeljena je i hrvatsko-slovenska povijesna komisija pod predsjedanjem akademika Petra Strčića i dr. Janka Prunka s ciljem pripreme pravnih temelja za arbitražu. Na marginama Strateškog foruma na Bledu održanog 26. kolovoza 2007. premijeri Janša i Sanader dogovorili su se o načelnom rješenju spora na nekom međunarodnom sudu.
••• Slovenija usporava pregovore o priključivanju RH EU. Neuspješno posreduje i Olli Rehn, povjerenik Europske komisije, no nakon što se u spor uključuje američka diplomacija, kompromis je postignut sporazumom o arbitraži potpisanim u Stockholmu 4. studenoga 2009. između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije. Sporazum je stupio na snagu 29. studenoga 2010.
>> EKSKLUZIVNO Donosimo audiosnimku razgovora arbitra i slovenske predstavnice! Poslušajte!
>> Slovenska stručnjakinja: Šokirana sam! Vjerojatno je da su pravila arbitraže bila kršena
>> Vesna Pusić: To bi bilo apsolutno šokantno i neprihvatljivo za Hrvatsku
Dovoljan je i samo letimičan pogled na kartu pa da se utvrdi kako Slovenci traže i zahtjevaju nešto što im ne pripada niti im može pripadati ako se držimo međunarodnih zakona o razgraničenju na moru i pomorskog prava . Da bi oni mogli po pravu imati izlaz na otvoreno more oni bi morali posjedovati savudrijski poluotok , ovako ako je s jedne strane zaljeva slovenska obala a s druge hrvatska onda je sasvim normalno da crta razgraničenja ide sredinom te uvale odnosno zaljeva , a Slovenci čak ako bi dobili 2/3 zaljeva što bi bio neki maximum opet ne mogu nikako imati dodir sa otvorenim morem što se opet jasno vidi na karti osim da se nama oduzme ili im ustupimo onaj jedan znatan dio našeg teritorijalnog mora prema Italiji plus još onaj famozni dimnik ili spojnik do otvorenih međunarodnih voda.