TEMPERATURE ĆE IĆI I PREKO 45 °C

Hrvatski klimatolog: 'Postoje tri stvari kojih se bojim. Ne želim to ni sanjati, a kamoli doživjeti'

Foto: Copernicus Climate Change Service/ECMWF
Novi toplinski val u Europi
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Split: Građani i turisti osvježenje pronašli na plaži
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Branko Grisogono, meteorološki stru?njak i profesor na PMF-u
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod je danas jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj
15.09.2024.
u 00:13
Na tri pitanja za Večernji list odgovara Branko Grisogono, klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u
Pogledaj originalni članak

1. Neki dan je svijetom protutnjala vijest da u Sahari danima – pada kiša. Neki su mediji to popratili naslovima kako je i to još jedan dokaz da planet odlazi kvragu. Ima li mjesta ovakvim ocjenama i hoće li takve pojave u najsušnijim dijelovima našeg planeta ubuduće postati nešto normalno?

To je malo pretjerana novinarska informacija. Točno je da je u Sahari kiša padala nekoliko dana, ali ne u cijeloj Sahari. Sahara je toliko velika da istočni dio Sahare nije dobio kišu. Inače, Sahara dobije kišu svakih nekoliko godina, ali se u ovim klimatskim promjenama ne zna hoće li to biti češće ili rjeđe, jer to još nije dovoljno istraženo. Općenito, očekuje se da će se Sahara širiti, a ne smanjivati. Međutim, s oborinama koje je teško prognozirati neki dijelovi Sahare možda će se smanjiti. Znači, u prosjeku se Sahara širi, ali s vremenom ona možda izgubi neki svoj manji, rubni dio.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Branko Grisogono, meteorološki stru?njak i profesor na PMF-u

2. Naša je zemlja posljednjih godina tijekom ljetnih razdoblja naprosto usijana. Temperature su nepodnošljive, rekli bismo – paklene. Što možemo očekivati ubuduće, do kojih bi maksimalnih vrijednosti temperature mogle rasti u našem području?

Najveći dio Mediterana ubrzano se zagrijava. Odnosno, zagrijava se brže od planetarnog prosjeka. Konkretno, Hrvatska treba očekivati dulje toplinske valove na relativno širim područjima u odnosu na prije. Sami maksimumi temperatura nisu toliko bitni koliko je bitno trajanje i površina jer se radi o toplinskoj energiji koja se može raspodijeliti na različite načine. Međutim, energija progresivno raste. Maksimalne temperature u idućem desetljeću vjerojatno će biti preko 40 Celzijevih stupnjeva, a to znači da će apsolutni lokalni maksimumi – pritom mislim na neki grad, neku lokaciju – ići i preko 45 Celzijevih stupnjeva. To nije dobro ni za biljke, ni za životinje, ni za ljude, no ljudi će se snaći.

POVEZANI ČLANCI:

3. Kada je riječ o klimi i posljedicama klimatskih promjena, postoji li nešto čega se vi kao znanstvenik možda bojite?

Da, postoje tri stvari kojih se bojim – što će biti s biljnim i životinjskim svijetom, što će biti s bioraznolikošću te što će biti s djecom i našim unucima, u kakvom će oni svijetu živjeti. Strahove volim kratko formulirati, zato što ih ne želim ni sanjati, a kamoli doživjeti. 

>> VIDEO Najmanje petero mrtvih u Rumunjskoj zbog obilne kiše koja je zahvatila središnju Europu

FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Turisti na Pulskom Forumu
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Turisti razgledavaju plan grada Zagreba
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Turisti prou?avaju veliku autokartu Hrvatske
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 30

MA
Marko1111
00:26 15.09.2024.

Geološka arhiva otkriva da je klima na Zemlji varirala otkad planet postoji s prirodnim hladnim i toplim fazama. Malo ledeno doba završilo je tek 1850. godine. Stoga ne čudi da sada prolazimo kroz razdoblje zagrijavanja

ŠA
Šašnik
06:37 15.09.2024.

Za Europu i Hr su veća opasnost horde migranata koji će za je manje od 300 godina islamizirati. Isto se odmah može dokazati matematičkom progresijom. A sa matematikom se ne možete svađati, isti podatci u jednadžbi daju uvijek isti rezultat.

EL
EldersWisdom
08:20 15.09.2024.

Profesore, sto ce biti s biljnim svijetom ako udio CO2 padne na 100 ppm? Sad je 400 ppm. Sta bi se dogodilo kad bi narastao na 1000 ppm? To je udio u staklenicima. Bas se pitam zasto je to dobro za staklenike, a nije za planet?