Ciklona Boris donijela je nepovoljno vrijeme u Europu, pa tako i u Hrvatsku. U višim predjelima Alpa pada snijeg, posvuda su oborine obilne, a jučer se u Hrvatskoj formirao i niz pijavica. Pijavice, ekstremni vremenski fenomeni, i u kolovozu su bile u fokusu javnosti nakon što je jedna od njih navodno uzrokovala potonuće luksuzne jahte Bayesian kod Sicilije. Iako se doimaju kao neobične pojave, pijavice su češće u Europi nego što mnogi misle. Pieter Groenemeijer, direktor Europskog laboratorija za jake oluje, pojasnio je: "Pijavice su u biti tornada koja se pojavljuju iznad vode, a tornado je rotirajući stup zraka koji se proteže iz olujnog oblaka."
U Europi je godišnje oko 300 tornada na kopnu i 500 pijavica, rekao je, na temelju podataka iz europske baze podataka o vremenskim nepogodama. To je manje nego u SAD-u, gdje je oko 1000 tornada godišnje. To je, kako napominje, prijetnja koju treba bolje razumjeti i pripremiti se za nju. Godine 2021., smrtonosni tornado prošao je kroz sela u Češkoj, usmrtivši nekoliko ljudi i ranivši više od 150. Regionalni guverner opisao je to kao "živi pakao". Stručnjaci su upozorili da Europa podcjenjuje rizike koje predstavljaju tornada i pijavice. Jedan od mogućih razloga, kaže Groenemeijer, djelomično je taj što meteorološke službe zemalja rade neovisno i ne dijele nužno rutinski jedna s drugom podatke o vremenu, navodi BBC.
Pijavice mogu biti zastrašujuće dok jure prema lukama i obalama, mogu prevrnuti brodove i ne ostaju uvijek na vodi. Analiza tornada i pijavica zabilježenih u Italiji od 2001. do 2016. zabilježila je 707 pijavica i 371 tornado, pri čemu je 25% pijavica prešlo na kopno. Pijavice se obično javljaju tijekom relativno slabih oluja. "Javljaju se vrlo često u mirnim situacijama u blizini obale, gdje često dolazi do interakcije vjetrova iz jednog određenog smjera s kopna i drugog smjera s mora", kaže Groenemeijer.
VIDEO Pijavica u Pelješkom kanalu
Analiza 234 pijavice zabilježene na Balearskim otocima u Španjolskoj između 1989. i 2020. pokazala je da se većina dogodila u jesenskim mjesecima, a najveća učestalost zabilježena je u rujnu. Analizirajući njihov odnos s temperaturom površine mora, autori studije otkrili su veću učestalost pijavica s višim temperaturnim vrijednostima, osobito između 23 °C i 26 °C. Talijanska studija također je otkrila da se one uglavnom razvijaju u jesen.
Razumijevanje kako klimatske promjene utječu na pijavice i tornada još je jedan izazov, kaže Groenemeijer. Općenito, klimatske promjene dovode do sve jačih oluja u Europi. "Dostupno je više energije za vrlo snažne oluje – to je povezano s većom stopom isparavanja koja se javlja s višom temperaturom", kaže Groenemeijer. Topliji zrak može sadržavati više vodene pare koja se kondenzira u oblaku i pretvara u kapljice vode ili kristale leda, a pritom oslobađa toplinu koja potom izaziva grmljavinsku oluju. "Dakle, ako imate više vodene pare u zraku, oluje postaju snažnije", dodaje Groenemeijer. To je, kako je istaknuo, ono što vidimo da se događa diljem južne i srednje Europe, a posebno oko sjeverne Italije, gdje se topli zrak s Mediterana susreće s Alpama.
O pijavicama je pisao i Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) koji je naveo kako su to atmosferski vrtlozi manjih dimenzija i kratkog trajanja povezani s podnicom konvektivnog oblaka. One su zapravo tornada koja nastaju iznad površine vode, poput mora i jezera. "U stručnoj literaturi razlikuju se dva tipa tornada, onaj koji nastaje kao dio mezociklone (termin za pojavu prepoznatljivu na Doppler radaru – vrtlog unutar konvektivne oluje koji mora zadovoljavati određene kriterije za veličinu, vertikalnu razvijenost i trajanje), i onaj koji nije dio mezocirkulacije već nastaje duž stacionarne ili slabo pokretne linije konvergencije zraka. To su uglavnom mali i razmjerno slabi vrtlozi te prvo nastaju na podlozi i u interakciji s konvektivnim oblakom i uzlaznom strujom, a mogu se protegnuti do podnice oblaka i formirati tornado", naveo je DHMZ te dodao kako najveći broj pijavica na Jadranu nastaje na drugi način.
VIDEO Razvila se pijavica u Primoštenu
Pijavice se, kako se dodaje, češće javljaju u toplijem dijelu godine, osobito ljeti i u jesen kada je more još toplo, a na području Jadrana učestalije stiže hladan zrak, što pogoduje nestabilnosti atmosfere pa tako i nastanku pijavica.
"Za nastanak pijavica mora postojati određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere. Ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Također mora postojati i dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra (razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini) u nižim slojevima atmosfere", pojašnjeno je.
GALERIJA Zadar zahvatila kiša i niže temperature nakon dužeg sunčanog perioda
