'Uginuća pčela uobičajena su u zimskim mjesecima'

 - Unatrag nekoliko dana svjedoci smo medijskih istupa pojedinih pčelara i stručnjaka koji govore o pomorima pčela apokaliptičnih razmjera u Republici Hrvatskoj ili pak suprotnih izjava koji nerazborito umanjuju značaj već postojećih uginuća, poručuju iz Hrvatskog pčelarskog saveza.

 - Naime, neosporno je da trenutno zatopljenje ne odgovara pčelinjim zajednicama. Pojednostavljeno, visoke temperature su izazvale prirodu te je procvala lijeska, jaglac i druge biljke s kojih pčele marljivo skupljaju pelud. Posljedično, matica unutar pčelinjih zajednica počinje nesti jaja i razvija se leglo. Pritom pčelinja zajednica troši velike količine rezervne hrane. To samo po sebi ne bi bilo loše da je sada kraj veljače ili početak ožujka. No, očekujemo da će se temperature zraka spustiti ispod ništice krajem siječnja ili u veljači što bi u konačnici moglo biti pogubno za određene pčelinje zajednice. Svakako da su najugroženiji oni pčelari koji iz određenih razloga nisu tijekom kolovoza i/ili rujna 2013. godine osigurali svojim pčelinjim zajednicama dovoljne količine rezervne hrane. U brojkama, to iznosi oko 12 do 15 kg meda za košnice s jednim LR nastavkom ili plodište AŽ košnice, odnosno 20-ak kg meda u pčelinjim zajednicama na dva nastavka. Prosječna potrošnja tijekom normalnih zima iznosi oko 1 kg meda mjesečno po pčelinjoj zajednici. Naprotiv, u ovakvim „čudnim“ godinama potrošnja tijekom siječnja se može povećati na 4 do 5 kg pa i više kilograma po pčelinjoj zajednici. Pčelari čije pčelinje zajednice nisu ušle u zimu s dovoljnom količinom rezervne hrane (vijenci meda svega 2 do 3 cm ispod satonoša u siječnju) su prisiljeni stavljati šećerne pogače na satonoše okvira, navodi se u priopćenju Saveza.

  - Valja naglasiti da takve radnje nazivamo „prihranjivanje iz nužde“ i (nažalost) one ne predstavljaju garanciju da će se takve gladne pčelinje zajednice održati na životu u slučaju dužeg zadržavanja temperature zraka ispod ništice. Može pomoći i brzinsko preslagivanje krajnjih okvira s medom do okvira s leglom unutar iste zajednice. Izbjegavati stavljanje okvira s medom iz uginulih zajednica u zajednice koje su još na životu. Pčelari koji su tijekom kolovoza i/ili rujna osigurali dovoljne količine rezervne hrane svojim pčelinjim zajednicama, za sada, nisu ugroženi i trenutno ne trebaju poduzimati nikakve radnje u svezi prihrane pčela. Međutim, ako visoke temperature tijekom siječnja i dalje potraju, prihrani iz nužde će vjerojatno morati pribjeći i pčelari koji trenutno nisu ugroženi. Stoga bi bilo poželjno da i takvi pčelari procijene stanje zimskih zaliha hrane u svojim zajednicama tijekom narednih dana i odluče po vlastitoj savjesti o potrebi stavljanja šećerne pogače . Posebice se to odnosi na pčelare koji drže pčelinje zajednice u priobalnom dijelu Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije . Jednostavno, ne postoji zajednički stav u ovakvim čudnim godinama o jedinstvenoj primjeni šećernih pogača na svim pčelinjacima u RH. Naime, samo pčelar zna kakvo je stvarno stanje zaliha meda u njegovim zajednicama.

Podsjećaju da se temperaturne fluktuacije i uginuća pčelinjih zajednica događaju redovito tijekom zimskih mjeseci od kada postoji pčelarstvo.

 - Prosječni gubici pčelinjih zajednica unatrag nekoliko godina u RH iznose od 10 do 15 posto i gotovo su identični gubicima koje prijavljuju njemačke, austrijske, nizozemske ili švicarske kolege . Usporedno, američki pčelari koji imaju vrlo razvijeno pčelarstvo već pet godina uzastopno prijavljuju gubitke veće od 30 posto . Treba naglasiti da su spomenuti gubici od 10 do 15 posto među europskim pčelarima još uvijek tehnološki prihvatljivi , iako razum govori da bi postotak tih gubitaka trebao biti niži. Svakako treba upozoriti pčelare da izbjegavaju bespotrebno otvaranje košnica kako bi se uvjerili u količinu legla unutar pčelinje zajednice. Gotovo je nevjerojatno da se pojedini pčelari natječu u spoznaji koliko legla imaju u zajednicama tijekom siječnja. To predstavlja nepotrebnu radnju; uznemirava pčelinju zajednicu, rashlađuje leglo, uzrokuje veću potrošnju hrane i predstavlja temelj za prehladu legla i pojavnost vapnenastog legla ili drugih uvjetovanih bolesti. Molimo da se bespotrebno otvaranje košnice ne izjednačava s „prihranjivanjem iz nužde“ kada moramo otvoriti košnicu i poduzeti očajnički potez stavljanjem šećerne pogače kako bi pokušali spasiti gladne pčelinje zajednice ili pak na brzinu utvrditi veličinu mednog vijenca na okvirima. Također, mnogi pčelari i pčelarske udruge su unatrag nekoliko dana zamoljene da pod HITNO ispune upitnik o uginućima pčela i dostave ga u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju, naglašavaju iz Saveza.

>> Kvare se pršuti i kobasice, 
a pčele masovno ugibaju