Dok svijet u strahu prati svaki potez Irana i Izraela, situacija na Bliskom istoku postaje sve napetija. Nakon iranskog raketnog napada na Izrael očito je da su iranske vlasti dugo pripremale teren za potencijalni regionalni rat, spremne za gotovo svaki scenarij. Iranski dužnosnici već su u više navrata izjavili kako su u stanju nositi se s izraelskim napadima, a izvješća iz Revolucionarne garde i iranske vojske otkrivaju više detalja o tim pripremama.
Iran je, naime, pojačao svoju obranu na ključnim vojnim i nuklearnim postrojenjima, a iranske oružane snage stavljene su u stanje pune pripravnosti. New York Times navodi da bi Teheran u slučaju izraelskih napada razmotrio lansiranje do tisuću balističkih projektila na izraelski teritorij i poticanje savezničkih oružanih skupina na napade u regiji. U slučaju napada na iranske energetske resurse ili nuklearna postrojenja, Iran bi gotovo sigurno odgovorio ozbiljnim vojnim potezima.
Najviši iranski vođa, ajatolah Ali Khamenei, izdao je jasne naredbe iranskoj vojsci za pripremu na sve oblike izraelske agresije, uključujući širok spektar vojnih planova za različite vrste napada. Iranski izvori potvrđuju da bi Iran mogao pokrenuti napade s velikim vojnim kapacitetima, uključujući balističke projektile i ometanje protoka teretnih brodova kroz Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac – ključno strateško mjesto za globalnu trgovinu energijom. Izraelski analitičari pak smatraju da bi takva strategija iranskog ometanja mogla imati dramatičan utjecaj na cijene nafte i ekonomsku stabilnost širom svijeta.
VEZANI ČLANCI:
Uz ove napetosti, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian dodatno je zaoštrio retoriku, otvoreno prijeteći Izraelu te oštro kritizirajući američku potporu Tel Avivu. Pezeshkian je izjavio da Iran ne traži sukobe, ali ako bude izazvan, odgovorit će silom. Sličnu poruku prenosi i Mohammad Islami, čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju, upozoravajući da će Iran odgovoriti snažno ako njegovi nuklearni objekti budu napadnuti.
U međuvremenu, Izrael se suočava s velikim izazovima na sjevernoj granici, gdje je Hezbollah pokrenuo intenzivne napade na izraelske vojne pozicije. Tijekom borbi u južnom Libanonu poginulo je nekoliko izraelskih vojnika, dok su raketni napadi Hezbollaha na izraelske pogranične regije rezultirali i dodatnim civilnim žrtvama. Eskalacija sukoba na libanonskoj granici dodatno komplicira situaciju za izraelsku vojsku, koja je već angažirana u borbama na više fronti.
Napetost između Izraela i Irana te njihovih saveznika u regiji dodatno pojačavaju međunarodni diplomati. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog njegove retorike kojom je sukobe u Gazi i Libanonu nazvao "ratom civilizacija". Macron je jasno izrazio neslaganje, ističući da se civilizacija ne može braniti širenjem barbarstva, te je zatražio embargo na izvoz oružja Izraelu.
FOTOGALERIJA Od party broda do jahte od 5 milijuna eura: U Hrvatsku stigla luksuzna plovila, neka su prvi put predstavljena
Ma kaj bi Teheran tražio sukobe osim kaj financira 80% islamskih radikala po Bliskom istoku.....