Predsjednik ekonomskog instituta (IFO) Hans-Werner Sinn, jedan od najuglednijih njemačkih ekonomista koji radi i na gospodarskom programu HDZ-a, objavio je jučer da je iz Italije samo u ožujku izvučeno 27 milijardi eura te da je većina toga novca vjerojatno završila u njemačkim bankama. Sinn sugerira da je Italija primjer kako mjere guvernera Europske središnje banke koji se odlučio na tiskanje novca za pokretanje eurozone nemaju smisla jer, umjesto u kreditima gospodarstvu i građanima, na kraju završavaju u njemačkim bankama.
Otrovne strelice
Talijanska glasila navode da Sinn svako malo lansira otrovne strelice prema Italiji, koju drži rasipnom državom. U listopadu 2014. napisao je kako je u dva prethodna mjeseca iz Italije izašlo 67 milijardi eura, što je „alarmantan znak“. Slično upozorenje iznio je i 2012. godine.
„Ne želim kazati da Italija stoji loše, ali ekonomske prognoze nisu bolje od prošlogodišnjih“, drži Sinn, koji je svojedobno prognozirao izlazak Italije iz eura, pa je 2013. objavio kako je Silvio Berlusconi kao premijer 2011. htio izaći iz eurozone, a onda je smijenjen. Po njegovu mišljenju, za Italiju je “jedina mogućnost drastično smanjenje plaća i povećanje fleksibilnosti“ jer „od kada se odlučilo ući u euro (1995.) do 2013. Italija je postala skupljom 25% u odnosu na njezine konkurente zbog veće inflacije i previsokog tečaja kojim je lira pretvorena u euro“.
„Prvo tromjesečje 2015. označit će, čini se, konačni preokret u gospodarstvu nakon 13 tromjesečja pada BDP-a“, objelodanio je Ambrosetti Index (The European House – Ambrosetti, ustanova za ekonomske analize). Iznosi se i da će porasti i broj zaposlenih, uz ostalo, i zbog zakona o radu, nazvanog Jobs Act, koji je uvela vlada Mattea Renzija i koji je kritizirala ljevica jer je njime ukinuto odredba da se radnicima ne smije dati otkaz.
Prema podacima statističkog zavoda (ISTAT), u 2015. godini bi BDP trebao porasti 0,5%, a u 2016. 1,0%. U ovoj bi godini trebala porasti i unutarnja potražnja. Italija se nosila s krizom zahvaljujući izvozu. Talijanski je izvoz rastao u 2014. u odnosu na 2013. 6,8% i trebao bi uskoro dosegnuti 539 milijardi eura. Izvoz je za oko 40 milijardi eura veći od uvoza.
Veliki problem talijanskog gospodarstva državni je dug koji je dosegnuo 132% BDP-a.
„Brdo državnog duga zbog kojeg smo morali uvesti užasne rezove, pravu giljotinu, bit će otklonjeno 2018.“, izjavio je ministar ekonomije Pier Carlo Padoan predstavljajući vladin ekonomski program za iduće trogodišnje razdoblje. Padoan je kazao kako će u 2016. državni dug pasti na 130% te da će nastaviti padati i 2018. te biti izjednačen s BDP-om.
Dobri ključni pokazatelji
Prema podacima MMF-a i Svjetske banke, talijanski BDP je 2013. godine iznosi 2020 milijardi dolara, po kojem je osmi u svijetu. Kamate na državni dug iznose gotovo 5,5% BDP-a, odnosno gotovo 88 milijardi eura godišnje. Golemim državnim dugom guši se gospodarstvo. U proteklih 20 godina Italija je platila samo na kamate državnog duga 1650 milijardi eura.
No, ako se gleda primarna državna potrošnja, odnosno ona iz koje se izbace kamate na državni dug, pa i mirovinska izdvajanja, onda je Italija bolja i od Njemačke i Velike Britanije. Za primarnu državnu potrošnju u Italiji potrebno je 29,3% BDP-a, a u Njemačkoj i Velikoj Britaniji 30,1%.
Zanimljivo je kako je udruga talijanskih poduzetnika (Confindustria) prvi put nakon više od deset godina prognozirala za 2015. godinu izlazak iz krize. Ako je netko negativno gledao na ekonomski rast s obzirom na vladine mjere, onda su to bili industrijalci.
ako je ovo istina a talijanske banke to rade svojim gradjanima.....sto onda rade zagrebacka i pbz pod vlasnistvom talijana....sti nam rade austrijske banke....madjarska...a ruske i turske koje se guraju....ocito smo pogodni za pljacku