Otkupljuje obveznice

Sinn Draghiju: To što radite potpuno je besmisleno

Hans Werner Sinn
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
1/2
10.03.2015.
u 16:23

Akcija ECB-a otvorit će prostor za novo zaduživanje

Europska centralna banka počela je otkupljivati dugove zemalja eurozone, a kao prve je odabrala njemačke, talijanske i francuske papire. Dugo se pisalo o planu ECB-a da puštanjem 1,2 tisuće milijardi eura na tržište zaustavi prijetnju deflacijom i pospješi gospodarsku aktivnost i oporavak europskog tržišta. Banka bi mjesečno trebala kupovati 60 milijardi eura vrijedne obveznice. Burze su reagirale padom prinosa, kako se i očekivalo, pa Njemačka u ovom trenutku dug koji dospijeva za deset godina plaća samo 0,32 posto. Pala je i cijena talijanskog duga koji Talijane sada košta 1,22 posto. No nije bilo očekivane reakcije – rasta vrijednosti dionica.

Njemačka protiv

Njemačka se od početka protivi ovom monetarnom manevru držeći da neće dovesti do rasta gospodarstva, a jučer je Hans Werner Sinn, predsjednik instituta IFO, koji sudjeluje na izradi gospodarskog programa HDZ-a, napao guvernera Marija Draghija tvrdeći da je kupnja obveznica besmislena.

– To je obrazloženje finta jer u eurozoni nema deflacije, već je posljedica pada cijene nafte dobrodošlog za rast gospodarstva – komentirao je Sinn, koji upozorava da će akcija uzrokovati deprecijaciju eura i time poništiti pozitivan efekt jeftinije nafte. Nijemci se najviše brinu da će se otvoriti prostor za zaduživanje, a ne žele ni garantirati za Grčku i druge ekonomski slabe zemlje.

– Sada se na stražnja vrata zapravo uvode euroobveznice preko ECB-a koji za njih garantira – zaključuje nezadovoljni Hans Werner Sinn.

FED povlači novac?

Hrvatske obveznice nisu pojeftinile pa je spread 293 bazna boda, što znači da hrvatski dug stoji 3,25 posto, dok Španjolska plaća oko 1,3 posto. Od akcije ECB-a Hrvatska može imati samo indirektnu korist kroz snižavanje cijene zaduženja Njemačke, ali to je vrlo limitiran pad. S druge strane Atlantika, nakon početnog šoka i pada cijena, američka tržišta kapitala rastu u očekivanju FED-ova podizanja kamata. Dok Europa pušta novac na tržište bez rezultata, SAD bilježi nove rekorde na tržištu rada i priprema se za restriktivnu politiku centralne banke jer se očekuje da će FED već u lipnju dići kamate, povući novac i tako osigurati veće zarade na obveznicama i devizama.

>> MMF i Mario Draghi: Ove reforme su nepotpune

>> Ovako će izgledati nova novčanica od 20 eura!

Komentara 5

Avatar d-ano
d-ano
12:56 14.03.2015.

Zaduzi,opljacakj,zavladaj,,svijetla buducnust hrvatske nacije i naseg nacionalitea je vidljiva.

BU
BubyZG
11:28 15.03.2015.

Prvo : SAD su odmah na početku krize napravile ovo što EU radi sada - "bacile" su na tržište 1000 milijardi USD i spustile kamatnu stopu na 0,25%, a sve sa ciljem da se tržište "ne smrzne" i da se novac, kojega je bilo malo, ne čuva u bankama već da ga se plasira i ulaže. Drugo : direktna posljedica snižavanja kamatne stope i velokog povećana dolara u opticaju srušila je vrijednost dolara trenutačno ( u roku od 10 minuta na Forex tržištu dolar je pao za 10% u odnosu na sve svjetske valute ). Treće : kako euro kreće istim putem kao i dolar prije par godina, efekti će biti isti - pad vrijednosti eura u odnosu na sve ostale valute ( to je razlog što je SNB prestao štititi vrijednost CHF prema euru jer je to jednostavno postalo preskupo ). I četvrto : sumnja se u korist pada vrijednosti eura ( poništavanje efekta pada cijene nafte npr. ) - mene sada zanima gdje su sada naši vrli "ekonomisti" koji uporno zagovaraju deprecijaciju kune tvrdeći da je to dobro ? U državi koja je u potpunosti u raljama valutne kluzule, deprecijacija je suicidalni potez. I pri tome ne mislim samo na građane - svi krediti, i prema građanima i prema poduzećima i prema državi, su valutno zaštićeni !!!!

IB
Ivan Basar
01:19 12.03.2015.

Ja vrlo vrlo rijetko odgovaram na komentare. Odgovaram na komentare sa ciljem da proširim i moj osobni pogled na neke stvari, inaće ne. Ali !!! Gospodine Oneill, ili druže Oneill, ja vam se zahvaljujem, na ovakav komentar, pitanje zašto, ilii ako hoćete, ovakove informacije, ali i ovakovo mišljenje o Njemačkoj dovodi me u situaciju probati pogoditi da li vi pričate viceve, ili možda namjerno lažete o jednoj, industrijski najnaprednijih zemalja svijeta sa brojem nezaposlenih oko tri (3) posto. Ako nije toćno niti jedno niti drugo, mislim na mlačenje prazne slame ili na laži, onda se izvinjavam, onda vidim, blago rečeno, da u stvari nemate pojma što pišete. Večih gluposti sam rijetko čitao. Jadna Hrvatska, i stoji, okrenimo se Hrvatskoj, pustimo sve ostalo, i, jadna naša djeca i jadna naša unučad. - - - - - - Slučajno, podudara se o temi, jedan moj friški komentar, ovdje kopija od 24.02.2015 - - - - - - Gospodine predsjedniče da niste predsjednik hrvatske Vlade, da ste samo, kao privatno jedan Zoran Milanović ja bih vam se smijao. Ova usporedba sa Njemačkom je tragikomična, a vi gospodine predsjedniče, neznam. Njemačka je 1945 bila srušena do temelja. Njemačka je bila totalna ruševina. Njemački muškarci su bili u zarobljeništvu čak do prve polovice pedesetih godina i nisu se svi vratili. Njemačke žene i penzioneri, bake i starci su tu zemlju morali sa metlom i sa tačkom očistiti da bi se uopče moglo doči do srušenih proizvodnih mjesta. Njemačke više nije bilo, bile su dvije Njemačke, zapadna i istočna. Zapadna Njemačka je za manje od deset godina digla proizvodnju na noge tako da je trebala ljudsku podršku izvana, jer broja radnih ljudi nakon rata više nije bilo. I 1959 godine je za potrebe industrije u zapadnu Saveznu Republiku Njemačka došao prvi Gastarbeiter iz Italije. Gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, pročitajte ovo ovdje napisano barem tri puta i razmislite, ne što ste bubali ovdje, već što mlatite čitavo vrijeme dok naš narod kopa po kantama za smeče, a vaš ministar se na račun hrvatskog naroda vozi sa šoferom u Italiju na skijanje. Njemački ministar bi još na samom skijanju saznao da je izbačen iz Vlade, ali nešto takovo u Njemačkoj nije za očekivati. A hrvatski ministar kupuje u Istri zemlju, državni službenik lovi lavove u Africi, a gdje je danas, isto kao i bivša županica, i isto kao i ovi i oni, bez granica. Veli nam jedan Branko da će nam privreda u ovoj godini porasti za 0,2 posto. I to je pozitivno, odlično, super.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije