‘Hausarbajteri’ - predigra za otpuštanje viška radnika ili prava budućnost posla

Sine, a bi li pojeo sad juhicu? Podne će, daj se makni od kompjutora... – Evo, sad ću mama, samo da pošaljem evaluaciju projekta kvantitativnih i kvalitativnih kriterija lijevanja manganskog lijeva. Rok mi je do podneva... – glasio je odgovor. Tako je nekako mogao teći razgovor 35-godišnjeg inženjera i majke s kojom živi. Vrijeme je korone i taj imaginarni stručnjak radi od kuće. Koncentraciju mu doma remeti samo mama svojim majčinskim uletima. Dijete je uvijek dijete.

Prema jednom istraživanju, svakog desetog radnika od kuće ometaju upravo ukućani, no više od toga smeta im to što teško odvajaju radno i slobodno vrijeme, usamljenost i to što pokraj njih nema kolega s posla. A što da inženjer ima i djecu, i to još školarce!? Pandemija koronavirusa lansirala je broj “home officea” u neslućene visine. Kao nekad gastarbajtera, sad nastaje vojska hausarbajtera.

Trendovi su, doduše, i prije korone išli u tom smjeru, samo znatno sporije. Konzultant i savjetnik Vitomir Begović ističe da tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. Uz primjene odgovarajućih propisa koji reguliraju rad i zaštitu na radu, takav oblik rada trebao bi se, upozorava, precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka samog obavljanja rada.

Ovisno o nastalim okolnostima, može se sastaviti i aneks ugovora o radu tijekom radnog odnosa. Poslovi na izdvojenom mjestu rada i rad od kuće uglavnom su vezani za dugotrajan rad s računalom, a država, dodaje, već šest godina nikako da donese pravilnik koji se odnosi na mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofizičkim i drugim naporima na radu. Koje su, po njegovu mišljenju, prednosti rada od kuće?

Prednosti i mane

– Za poslodavca je to lakši pristup talentiranim radnicima, novim poslovima u manjim sredinama, povećana motivacija i produktivnost zbog mogućnosti rada na osobno najpovoljniji način, početak novih poslova zbog manjih početnih ulaganja i režija, smanjenje troškova zbog smanjivanja uredskih radnih mjesta i manji izostanci s rada. Prednosti za radnika su uspostava ravnoteže između poslovnog i privatnog života, fleksibilno radno vrijeme, bolja koncentracija i usredotočenost na rad, veća produktivnost, manji izdatak za odjeću i obuću za posao, više se vremena  može posvetiti obitelji, ušteda vremena potrebnog za putovanje do posla i kuće, dobre mogućnosti za radnike s određenim fizičkim nedostacima, kao i za roditelje ili one koji se skrbe o starijim ukućanima, te mogućnost rada za više poslodavaca – nabraja Begović.

U nekim su velikim svjetskim kompanijama iznijeli konkretne podatke. U British Telecomu objavili su da su zaposlenici koji rade od kuće i do 40 posto produktivniji. Godišnje na radnom mjestu izgube oko 760 sati zbog ometanja. Mnoge su tvrtke uštedjele na troškovima plaćanja najma nekretnina. Dobro, lako za prednosti, ali što je s nedostacima?

– Ponekad se smatra da je rad od kuće potpuna depersonalizacija radnog okruženja, da nema razmjene znanja, savjeta i ideja, da nedostaje natjecateljskog entuzijazma, nedovoljno su razdvojeni privatni i poslovni život, ometaju se ukućani zbog rada kod kuće, ponekad se rad na daljinu smatra “predigrom” za otpuštanje viška zaposlenih, ponekad se javljaju stres i nesigurnost zbog nemogućnosti socijalnog kontakta, neka istraživanja pokazuju da radnici koji rade od kuće sporije napreduju ili čak više rade – napominje Begović.

Među opće koristi rada od kuće mogu se, napominje, uvrstiti i smanjenje prometa i zaštita okoliša, mogućnost veće radne uključenosti osoba s invalidnošću i smanjenom radnom sposobnošću, manje ozljeda na putovanju na posao i s posla, otvaranje šireg prostora za rad roditelja s malom djecom i osoba koje se skrbe o starijim osobama, pa i mogućnost produžetka radnog vijeka. Poznata čakovečka tvrtka Međimurje IPC već otprije ima uvedenu mogućnost rada od kuće. Nije se često prakticirala, kaže direktorica Željka Kavran, jer ljudi jednostavno vole dolaziti u tvrtku na posao.

– Za vrijeme tzv. lockdowna gotovo svi radili su od kuće, i to je funkcioniralo besprijekorno. Mi smo i podrška brojnim klijentima, pa je bilo bitno da oni to ne osjete, a trudili smo se i njima olakšati sam prijelaz na “remote”. Učili smo ih kako se posao može neometano odvijati i u takvim okolnostima. Zoom koristimo otprije za videopozive i konferencije, a posao se odvija preko našeg vlastitog proizvoda portala MARIS koji funkcionira preko bilo kojeg preglednika – napominje Ž. Kavran.

Rad na daljinu mijenja klasične načine poslovanja. Nekoliko studija pokazalo je, kažu u Međimurje IPC-u, da rad od kuće povećava produktivnost, a i bitno smanjuje troškove rada, najamnine, režija i opreme.

– U cijeloj ovoj situaciji dobri su pozitivni pomaci u digitalizaciji države, a i naši su klijenti počeli puno više koristiti digitalne oblike komunikacije, što smanjuje troškove svima, a i ostavlja ekološki otisak. Vremena se mijenjaju, “remote” je nova normalnost, iako i u našoj branši primjećujemo da baš i nije toliko poželjan. Možda zato što je karantena bila ekstremna situacija, i malo kome odgovara raditi većinu vremena od kuće – napominje Ž. Kavran.

Radnicima nude rad od kuće kao mogućnost, no prema utvrđenom rasporedu. Anketa koju je portal MojPosao u lipnju, nakon dvomjesečne karantene, proveo na uzorku od tisuću ispitanika, pokazala je da čak 61 posto zaposlenih koji su tijekom karantene radili na daljinu, žele nastaviti raditi od kuće, a kao najveće prednosti nabrojili su uštedu vremena na putovanju na posao, pa i izostanak stresa u prometnim gužvama.

– Rad od kuće, doduše u manjem i povremenom obliku, kod nas je bio prisutan i prije pandemije, no 16. ožujka, nekoliko dana prije nego što je i službeno proglašen lockdown, svi smo počeli raditi od kuće. Budući da smo IT tvrtka nije nam bilo teško jer osim laptopa kolege su ponijeli i pokoji monitor za ugodniji rad. Podaci su nam ionako stalno u Cloudu i dostupni uvijek i svuda gdje ima interneta. Na prvu je sve bilo dosta dobro, no kako je vrijeme odmicalo, počeli smo primjećivati određene nedostatke poput usporene komunikacije, težeg prenošenja znanja na mlađe kolege, a nekim je kolegama izazo vbila i organizacija rada od kuće budući da su ponegdje oba supružnika radila od kuće. Posebno je izazovno bilo onima koji imaju djecu školske dobi koja su uz to još pohađala i online nastavu – kaže Ivica Kruhek, direktor varaždinske tvrtke Marker, najnagrađivanije domaće tvrtke specijalizirane za izradu složenih web trgovina, kakvih su izradili više od 180. Ima 30 zaposlenih.

Prednost rada od kuće je, dodaje, svakako mogućnost da osoba samostalno organizira radni dan i poslovni dio dana odradi u optimalno vrijeme.

– Nedostaci su nemogućnost koncentracije nemate li odvojen prostor ili ne možete osigurati mir koji je potreban za rad, nemogućnost brze komunikacije s kolegama, pad produktivnosti te socijalna isključenost kod nekih kolega – ističe.

Kakve su reakcije zaposlenika koji rade od kuće? – Generalno su svi bili zadovoljni, ali primijetili smo da je kolegama koji su naglašenije ekstrovertirani nedostajala interakcija s drugim ljudima. Kolege koji su malo više introvertirani su zapravo bili i zadovoljniji – napominje Kruhek koji vjeruje da će rad od kuće nakon pandemije biti prisutniji i prihvatljiviji.

– Tvrtke sada sve više spominju mogućnost kombinacije rada iz ureda i rada od kuće, a taj trend će se i nastaviti. Vjerujem da će pritom biti najbolje primijeniti osobni pristup i sa svakim dogovoriti model po kojem će zaposlenik biti najzadovoljniji i najproduktivniji – zaključuje.

Vlada bi za koji tjedan mogla krenuti u izmjene radnog zakonodavstva jer rad od kuće trebajasnije i preciznije urediti. Zakon o radu omogućava da radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja (samo) u prostorijama poslodavca, već i na drugim mjestima. U Zakonu o radu to se naziva radom na izdvojenom mjestu rada.

– Zakon ne regulira vremensko ograničenje povremenog rada izvan sjedišta poslodavca – ističe Begović.

Prema prijašnjem Zakonu o radu, poslodavac je o svakom sklopljenom ugovoru o radu koji uređuje fleksibilan način organizacije radnog vremena, odnosno rad u prostorijama izvan prostora poslodavca, bio dužan o tome u roku od 15 dana obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada. No, članak 17. važećeg Zakona o radu to više ne predviđa, čime je, ističe, bitno olakšano sklapanje takvih ugovora o radu. Zakon o radu i nadalje propisuje da radnik u vlastitu domu ne smije obavljati poslove koji bi ugrožavali njegovo zdravlje i sigurnost na radu.

Najčešće nesreće

– Za izdvojeno mjesto rada Zakon o radu propisuje, između ostaloga, da je poslodavac dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima – pojašnjava Begović.

Ugovor o radu tada mora sadržavati i dodatne podatke o radnom vremenu, strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, zatim o uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s tim, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, kao i načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Zakonodavstvo većine zemalja, pa i u Hrvatskoj, predviđa da ugovor o radu mora uključiti preciziranje radnog mjesta, kao i to da radnik koji obavlja posao od kuće ili u drugim prostorijama ima ista prava kao i radnik koji radi u prostorijama poslodavca. Begović upozorava i na opasnosti koje vrebaju u “kućnom uredu”.

– Prostori u stanovima i kućama često se percipiraju kao sigurna mjesta, ali u njima se, nažalost, događa 80 posto svih nesreća, i to najčešće u dnevnoj sobi. Samo u Europskoj uniji svake godine više od tri milijuna ljudi strada u svojem domu, od kojih više od 7000 sa smrtnim posljedicama. Najčešće nesreće koje se događaju u domaćinstvu su padovi, gušenja, udar struje, trovanja, utapanja, srčani udar, opekline i gubitak svijesti. Nije pandemija svima donijela šokantan prelazak iz ureda u domove. Marina Kolar, vlasnica tvrtke Konekta, već nekoliko godina kao poduzetnica radi od kuće.

– Zbog stalne dostupnosti klijentima i suradnicima preko računala i mobitela potrebno je odrediti granicu između privatnog i poslovnog vremena, kako to s vremenom ne bi počelo utjecati na naše zdravlje. Najvažnije je imati adekvatnu opremu za rad, dobro se organizirati i fokusirano raditi po unaprijed pripremljenim planovima – savjetuje. Nakon pojave koronavirusa dio radnika silom prilika morao je raditi od kuće, u čemu ih se i poticalo. No pitanje je koliko je njih dobilo nove ugovore.

– Promatrajući odredbe zakona i podzakonskih propisa, uočljive su određene suprotnosti i neusklađenosti, što može uzrokovati prije svega profesionalne i druge bolesti povezane s radom. Različita praksa drugih zemalja pokazuje da je potrebno normativna rješenja u Hrvatskoj doraditi i međusobno uskladiti. Drugim riječima, budući da se u pravilu pri radu od kuće radi o uredskim poslovima i radu s računalom, poslodavac bi, po pitanju prevencije, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, trebao osigurati radniku odgovarajuće uvjete prema Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, a manje se pozivati na izmijenjeni Pravilnik o izradi procjene rizika, primjenjujući višu razinu zaštite od minimalno propisanih. Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ugovorena drugim aktima – zaključio je Begović.

Za promjenu ukupne klime presudno je, napominje, veće zalaganje poslodavaca koji moraju osigurati odgovarajuće uvjete za takav rad. Poslodavci bi, naravno, rado da dodatni troškovi koje imaju jer im radnici rade od kuće i troše svoje kućne resurse poput struje i vode, budu neoporezivi. S druge strane, sindikalisti smatraju da Zakon o radu ne treba mijenjati, a podsjećaju i na okvirni sporazum o radu na daljinu koji su poslodavci i sindikati na razini EU sklopili još 2002. i samo ga je trebalo implementirati. Sindikalisti smatraju da se sve može riješiti dogovorom između poslodavaca, sindikata i radnika, bez zadiranja u Zakon o radu jer je članak 17., tvrde, jasan. O svemu tome raspravljat će i među partnerima u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Bliži se jesen, kad se prema epidemiološkoj prognozi očekuje i novi val zaraze...