U punoj palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je knjiga “Hrvatska prirodna bogatstva” u kojoj je prvi put naveden popis svih prirodnih bogatstava s prijedlozima za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje. Riječ je o sveobuhvatnoj “inventuri” nacionalnog blaga na kojoj je radilo 46 znanstvenika i stručnjaka, i to bez kune naknade. Studiju je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, u kojem su bili akademici Velimir Neidhardt, Mirko Zelić, Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, Alica Wertheimer-Baletić i prof. dr. Božo Skoko.
Došao i Dobrović
Predstavljanje knjige privuklo je niz znanstvenika, političara i gospodarstvenika, predstavnika Crkve, među kojima su bili i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, Franjo Gregurić, bivši predsjednik Vlade, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Akademijina studija obuhvaća energente, vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te prijedloge za racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima. Predsjednik Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU akademik Velimir Neidhardt nije slučajno citirao Ustav da “more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet..., nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, od interesa za Hrvatsku imaju njenu osobitu zaštitu.”
– Ovom studijom dajemo jedan hardver prirodnih dobara, a kako ćemo ih iskorištavati, to je pitanje u koje trebaju biti uključeni svi, od politike naniže. Ova je knjiga sa studijom kulturnih dobara analiza stanja mogućnosti i obvezni prilog svakom planiranju u budućnosti ove zemlje – kazao je Neidhardt.
Predsjednik HAZU Zvonko Kusić istaknuo je za studiju o prirodnim bogatstvima da je riječ o jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol, kojim su se uključili u projekt razvoja Hrvatske. Dodao je i da HAZU treba biti servis društva te da su možda naši problemi i nastali jer se struka nije dovoljno uvažavala ni pitala o ključnim problemima. Kad je riječ o prirodnim bogatstvima, dokazane zalihe nafte u Hrvatskoj su 9 milijuna m³, a potencijalne zalihe u (ne)konvencionalnim ležištima panonskog bazena, sjevernom, srednjem i južnom Jadranu 975 milijuna m³ ekvivalentne nafte, kazao nam je akademik Zelić.
Hrvatska je bogata i geotermalnom energijom, ali...
O dugu i štednji
– Nažalost, ne znamo to iskoristiti vlastitim snagama jer su koncesije na najbogatija ležišta geotermalne energije prodane Turcima. A kako sam i član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, kad sam im to rekao, nisu mogli doći od šoka k sebi jer se nitko nije sjetio pozvati dijasporu, među kojom u svijetu ima strahovito bogatih koji bi uzeli koncesiju – kazao je Zelić. Podsjetio je i na tekst u knjizi ekonomista Slavka Kulića “Ekonomika gospodarenja prirodnim resursima” u kojem je Kulić naveo ključne podatke o kapitalu građana i države, ali i dugu pa je tako kapital hrvatskih građana te gospodarskih i socijalnih subjekata na računu stranih banaka iznosio 359 milijardi kuna, a čak 495 milijardi kuna je inozemni dug. Zbog potonjeg je Zelić okončao izlaganje riječima: “Pa ti živi, kako bi rekli naši Bosanci...”, na što se prolomio smijeh.
>> Nacionalna bogatstva moraju ostati hrvatska ili propadamo
Prvo i najvece bogatstvo su Ljudi Hrvatske koji se raseljavaju i to moramo nekako zaustaviti. Zao mi je sto je prodana geotermalna koncesija i tu nikako nemogu pomoci. Ali kao ekoloskitehnicar savjetujem da se okrenete ekoloskoodrzivom razvoju koji je 100% isplatljiv, koji osim stvaranja termoenergije za grijanje stvara i radna mjesta, zaustavlja iseljavanje,zatvara krug i zadrzava novac koji se ponovo ulaze u isti krug koji kruzi i postaje ziv....