Popisana sva hrvatska bogatstva

Ekskluzivno: Prvi objavljujemo popis nacionalnog blaga!

kornati
Foto: Filip Brala/PIXSELL
1/5
29.11.2016.
u 14:58

Riječ je o kapitalnom projektu koji se može nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih 150 godina

Hrvatska prvi put na jednom mjestu ima popis svih prirodnih bogatstava zemlje, dosad nedovoljno iskorištenih u razvoju države. Riječ je o sveobuhvatnoj “inventuri” nacionalnog blaga s prijedlozima za zaštitu hrvatskih prirodnih bogatstava, ali i njihovo racionalno iskorištavanje, navedenima u knjizi “Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj”, koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Kako je u predgovoru napisao predsjednik HAZU Zvonko Kusić, riječ je o opsežnom i kapitalnom projektu koji se može opravdano nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol.

Sudjelovalo 46 znanstvenika

Studiju je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, osnovan u ožujku 2013., kojem je predsjednik akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik akademik Mirko Zelić, a članovi Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić te prof. dr. Božo Skoko. U izradi studije “Hrvatska prirodna bogatstva”, za čije je vođenje bio zadužen akademik Zelić, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a drugi dio studije Hrvatska kulturna dobra, koju vodi akademik Ježić, bit će dovršen 2017.

– Prvi put na jednom mjestu imamo popisana sva prirodna bogatstva Hrvatske, neiskorištena u razvoju države – kaže akademik Zelić.

Samo vrijednost poljoprivrednih i šumskih resursa u Hrvatskoj iznosi oko 17 milijardi USD. Studija obuhvaća energente, pitke i površinske vode; metalne i nemetalne sirovine; šume i šumsko zemljište; poljoprivredu i poljoprivredno zemljište; prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te prijedloge za racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.

– Kad vidite što sve Hrvatska ima od prirodnih bogatstava, čovjek se mora zapitati kako to da četiri milijuna ljudi ne može pristojno živjeti u ovoj zemlji od vlastitog rada i pameti. No, o radu nitko više ne govori, zadnji državnik koji je govorio o tome bio je Tuđman. Svi zazivaju europske fondove i puna su im usta reformi, nitko ne zna objasniti što znači analiza tih reformi, a da ne govorim o daljnjem restrukturiranju gdje se zagovara prodaja bogatstava – kaže Zelić. Hrvatska spada u europski i svjetski vrh po kvaliteti i količini vode, ali ništa od toga država, kaže akademik Zelić, nije kapitalizirala.

– Pregovarali smo čak s nekim Arapima o zamjeni vode za naftu, no od toga nije bilo ništa. Poljoprivredno nam se zemljište prostire na 2,96 milijuna hektara, a obrađuje se oko 1,3 milijuna hektara i postavlja se pitanje što je s drugom obradivom zemljom. Je li to nitko neće raditi? Hoće li GMO doći u Hrvatsku i drugo smeće osim ovoga što uvozimo...? To je veliki problem. Da ne govorimo da nisu ni šume kapitalizirane kako treba – kaže Zelić. Među najznačajnija prirodna bogatstva ubraja energetska.

Hidrocentrale obnoviti

– Prema procjeni stručnjaka imamo znatne potencijale plina i nafte na kopnu i u jadranskom podmorju. Nužno je intenzivirati daljnja istraživanja i obnovu rezervi jer su rezerve nešto što čini bogatstvo zemlje i treba ih racionalno iskorištavati. Hrvatska je u nezavidnoj energetskoj situaciji jer troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi, a nekad smo bili blizu u proizvodnji i potrošnji. Ako se za nekoliko godina nešto ne učini, ako se ne obnove rezerve, Hrvatska će biti energetski ovisna više od 80% o uvozu. To je nedopustivo ne samo za razvoj, nego i za sigurnost zemlje. Sve naše hidrocentrale imaju zastarjelu opremu i tehnologiju koju treba kompletno obnoviti. Bojim se da bi se mogla izazvati duboka energetska kriza za nekoliko godina, a onda slijedi i duboka gospodarska kriza – ističe akademik Zelić.

Akademik Franjo Tomić govori da studija o prirodnim bogatstvima pokazuje izobilje naših prirodnih bogatstava s prijedlozima o gospodarenju i njihovoj zaštiti te održavanju njihove vrijednosti.

– Hrvatska, nažalost, obrađuje svega 1,36 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što znači da ne obrađujemo 800.000 hektara obradivih površina – rezimira akademik Tomić.

>> Hrvatski otoci izumiru - iznutra

Komentara 22

DO
doktorica
15:52 29.11.2016.

, čovjek se mora zapitati kako to da četiri milijuna ljudi ne može pristojno živjeti u ovoj zemlji od vlastitog rada i pameti. .....ne može jer samo 1/3 ljudi radi a ostali ne rade !!!!!!!

DU
Deleted user
15:42 29.11.2016.

Svega ima a ponajviše onih koji će sva ta dobra obezvrijediti, uništiti i opljačkati.

HA
Hammond
15:21 29.11.2016.

Sve ce nam otet stranci,bit cemo svoji al ne na svom nego na tudem u svojoj zemlji,a sve zbog postenih politicara iz svih stranaka,a i zbog svog vlastitog neznanja,jer cijela nacija nas koji smo nemocni i nemamo utjecaja dosta jee i nasa krivnja jer neznamo izac na cestu i dovest sami sebe u red,dok god sutimo al po pitanju bilo cega bit ce nam isto i jos gore.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije