Kada će svima u Hrvatskoj biti omogućeno da se spoje na brzi internet, onaj od najmanje 30 megabita u sekundi koji je potreban za svaki iole suvisao biznis u današnje doba ili onaj superbrzi 100 Mbit/s? Govorimo, posebice, o onim manje dostupnim mjestima, mahom ruralnom području. Sudeći prema posljednjim istupima političara, sukobi tek predstoje. Zašto? Jer svaka vlast kreće iz početka. Nažalost, tako već godinama nitko od njih još nije sjedio dovoljno dugo za stolom i probao dogovoriti model kojim će se pronaći pravo rješenje, ono koje će svima u najbržem mogućem roku omogućiti da rade i razvijaju biznise na internetu.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja ponosno je uzburkao duhove tvrdeći da je za njih svaka infrastruktura strateška, dakle treba biti državna, onda će država dati svima, tržište će biti konkurentno, cijene niže. A time će se baviti Središnji državni ured za digitalno društvo koji je u razdiobi fotelja pripao Mostu.
Istovremeno, pitanjima infrastrukture godinama se bavi i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je u HDZ-ovoj kvoti. Stvaranje državnog telekoma za njih nije bio izbor, dapače. Plenković je jučer na novinarski upit je li stav Vlade, tj. HDZ-a jednak onome Mosta u slučaju optike, nije izravno odgovorio, ali je rekao da je država fokusirana na ispunjavanje ciljeva Digitalne agende 2020. te da će pronaći model koji će odgovarati ispunjavanju tih ciljeva uvažavajući i postojeću infrastrukturu, ali i vodeći računa da se državu ne dovodi u dodatne financijske troškove. Iz te rečenice moglo bi se iščitati da stavovi HDZ-a i Mosta oko optike ipak nisu identični. A valja napomenuti i da je premijer jučer razgovarao s njemačkom kancelarkom A. Merkel koja traži suradnju privatnog i javnog dijela.
Spor je, ukratko, u tome da postoje dvije mreže, pristupna i agregacijska. Agregacijska je preduvjet pristupnoj, većinu je HT izgradio, a država, umjesto dogovora, želi izgraditi paralelnu, a ne samo nadograditi postojeću. Konkurenti pak tvrde da monopol HT-a nije dobar, a kapaciteti su nedostatni. Država se kandidirala za novac EU, dobili je onaj za gradnju pristupne mreže.
Budući da su i telekomi živo zainteresirani za rasplet situacije oko optike, i njih smo pitali što kažu na novitete. Iz HT-a poručuju da su kao i svih proteklih godina otvoreni za suradnju s Vladom na širenju infrastrukture. To je zajednički strateški cilj, no na državi je da donese konačnu odluku kako će to postići, a oni će dalje investirati, kazuju iz HT-a. U Vipnetu pak tvrde da postojeći kapaciteti nisu dostatni za ostvarenje ambicioznih ciljeva Vlade RH i EK te zasigurno neće moći osigurati ostvarenje brzina od 100 Mbps. U Vipnetu, kažu, i dalje očekuju i potiču notifikaciju Nacionalnog programa (NP-BBI) koji predviđa izgradnju agregacijske mreže u državnom vlasništvu korištenjem sredstava iz fondova EU te dodaju da samo mogu potaknuti nastavak kontinuiranog dijaloga svih dionika jer se radi o općem interesu.