Kad Most otvori neku temu, obično se to pretvori u veliku političku temu. Ovih je dana Mostov zastupnik Nikola Grmoja u Saboru tražio stanku kako bi se obrušio na jednu telekomunikacijsku tvrtku. Pokušali smo doznati koji su motivi iza te priče.
Tražili ste stanku u Saboru, a onda prozvali jednog velikog teleoperatera za monopol i moguće korumpiranje institucija. Što ste točno mislili time?
Riječ je o konkretnom slučaju u kojem je jedan koncesionar u sudskom sporu s tom velikom kompanijom jer je ta kompanija previše naplaćivala svoje usluge suprotno tadašnjem zakonu o telekomunikacijama i pravilnicima koji uređuju tržišno natjecanje. Spomenuti je koncesionar izgubio sve sporove i taj je predmet sada na Vrhovnom sudu te se čeka konačna presuda. Treba naglasiti da su presude naših sudova potpuno oprečne ranijim presudama i stajalištima Vrhovnog i Ustavnog suda, ali i da stručna mišljenja nezavisnih eksperata govore da postoje opravdani razlozi da se sektor telekomunikacija uredi u skladu s važećim pravilima u EU zbog kojih su sudovi trebali predmete poput ovog promatrati u kontekstu zaštite tržišnog natjecanja kako se ono razvijalo i primjenjivalo u EU, a koji proizlaze iz političke odluke Hrvatske o pristupanju u EU. Hrvatski sudovi trebali su uzeti u obzir pravo EU koje uređuje zabranu zlouporabe vladajućeg položaja u sektoru telekomunikacija, i u skladu s njim interpretirati hrvatsko pravo koje je bilo na snazi u tom trenutku.
Nakon vašeg istupa, mnogi su komentirali da je riječ o HT-u, a postoje i informacije da je ta tvrtka zainteresirana za izgradnju infrastrukture širokopojasnog interneta koju želi imati i država.
Mogao bih možda pomisliti da su se ovoliko uzburkali duhovi nakon moje stanke upravo zato što možda remetim buduće planove, ali me zapravo to ne interesira. Cilj RH treba biti zaštita svih strateških resursa. Za nas je svaka infrastruktura, uključujući i onu širokopojasnog interneta, strateški resurs svake države kojim onda ima mogućnost raspolagati, dati ga na korištenje svima. Time će učiniti tržište konkurentnim, što će dovesti na kraju do snižavanja cijene usluge građanima i povoljnije cijene i kvalitetnije usluge. Naš plan, koji smo si zacrtali u četverogodišnjem razdoblju, upravo je osigurati ovaj strateški resurs, infrastrukturu širokopojasnog interneta da dođe do svakog građanina RH, da svaka osoba ima mogućnost korištenja bez obzira u kojem području živjela. Ne želimo se voditi analizom gdje je to isplativo, kako to rade privatne tvrtke. Država treba omogućiti svakom građaninu jednaka prava i jednake usluge. ICT sektor je sektor budućnosti u svijetu i mi ga želimo takvim napraviti i u RH. Razvoj optičke infrastrukture je samo jedna od zadaća kojima će se baviti Središnji ured za digitalno društvo. Osim ove, za nas iznimno bitne teme, Ured za digitalno društvo omogućit će pozitivnu promjenu što se tiče ICT obrazovanja, stvaranja novih vještina, kvalitetnijih kadrova, čime ćemo našu zemlju učiniti konkurentnijom na ICT tržištu i ona može vrlo brzo postati jedna od temeljnih grana ekonomskog razvoja RH. Upravo kroz ovaj sektor vi možete omogućiti mladim ljudima da vrlo brzo steknu nove vještine, vrlo brzo uđu na tržište rada, ne trebaju čekati 30 i nešto godina, mogu dobiti atraktivne iznose mjesečnih primanja, a za sve ovo jedan od glavnih preduvjeta je razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta u svim područjima, u svim kućanstvima.
Koliko je realno da se ovaj plan ostvari s obzirom na to da se godinama nešto slično najavljuje?
Možda je pretenciozno reći da je nedostajala volja da se ovo uistinu provede, ali stvarno ne mogu naći drugačije objašnjenje. Sve je u našim rukama. Samo o političkom vodstvu i cilju koji vidimo ispred sebe ovisi to hoće li se uspjeti ovo provesti ili ne. Imamo cilj, imamo strategiju, želimo da ICT sektor bude nositelj gospodarskog razvoja i znamo da ćemo u tome uspjeti.
Možemo li reći onda da je ovo nova Ina ili, kako vi kažete, borba za zaštitu nacionalnih interesa?
Ina je samo simbol te borbe u kojoj se MOST dokazao, a mi ćemo i dalje i u ovom i u svakom drugom pitanju, biti na liniji zaštite naših strateških resursa. Ne smije nam se dogoditi slučaj koji imamo s DTK infrastrukturom koju HT svojata iako, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, DTK infrastruktura treba pripadati onome tko je vlasnik ili upravitelj zemlje ispod koje je ta infrastruktura položena.
>> Grmoja: Hrvatska postaje zarobljenikom međunarodnih interesnih skupina
1989 godine potrošači su potpisivali ugovore s poštom o "sudjelovanju u mreži" po kojem se za nekh ondašnjih 800 njemačkih maraka, sudjelovalo u izgradnji mreže i dobilo fiksni telefon.Po izgradnjenju mreže cijena je bila dupla.Danas HT ima i traži svu infrastrukturu.A u osnovnim paketima interneta brzina im je 5.Sve ostalo se mora nadoplatiti.farsa nad farsama.