HNB 200 milijuna dotrajalih kuna mijenja novima

Hrvatska narodna banka 9,6 milijuna komada dotrajalih novčanica ukupne vrijednosti 199 milijuna kuna mijenja novima, a dio novca mora – uništiti. Šteta, da, no i kune imaju vijek trajanja; u prosjeku je on 7,9 godina, nakon čega se pohabaju i više ne ispunjavaju sigurnosne standarde koje propisuje središnja banka. Zato se svake godine uništi od 27 do 35 milijuna kuna istrošenih novčanica.

Neznatne količine

Kako pojašnjavaju u HNB-u, posrijedi je zamjena neznatnih količina novčanica u odnosu na broj izvan HNB-a. Trenutačno je izvan trezora HNB-a nešto više od 229 milijuna novčanica u vrijednosti od 30,5 milijardi kuna, od čega je 9,3 milijuna nevažećih, a vrijede gotovo 200 milijuna kuna. Dio je HNB fizički uništio, dio su iz zemlje iznijeli turisti, a dio se čuva kao štednja. Zamjena dotrajalih novčanica ne utječe na količinu novca u optjecaju, a to nije ni klasično povlačenje novčanica koje se provodi kad se uvode bolja sigurnosna obilježja ili iz nekog drugog razloga. Posljednje takvo povlačenje bilo je 2010. kad su se mijenjale novčanice od 50, 100 i 200 kuna, a prvo 2001. kad je povučena novčanica od 10 kuna jer je previše sličila na nekadašnju njemačku marku. Novčanice od 5, 10 i 20 kuna povučene su 2007. i uvedene nove s boljom zaštitom od krivotvorenja. Tijekom godinu dana mijenjale su se za nove novčanice u financijskim institucijama i plaćanjem, a nakon tog roka mogle su se zamijeniti samo u HNB-u. Nevažeće se novčanice mogu prepoznati po tome što nose potpis bivšega guvernera Pere Jurkovića, a ne Željka Rohatinskog ili Borisa Vujčića i nemaju zaštitu u obliku prelijevajuće boje na rubovima, naglašeniju prelijevajuću sliku s natpisom “kuna” uz desni rub, uža im je zaštitna nit i nemaju hologram, odnosno kinegram kod novčanica od 50, 100 i 200 kn. S potpisom Pere Jurkovića vrijede još samo novčanice od 500 i 1000 kuna iz 1993. U rokovima zamjene nevažeće su se novčanice mogle zamijeniti u bankama i Fini, a danas na blagajni HNB-a ili dostavom preporučenom pošiljkom, što se radi bez naknade.

Krivotvorine ne mijenjaju

Mogu se zamijeniti samo novčanice kojima je neoštećeno najmanje 50% površine, osim u slučajevima obojenja ili požara, no mora postojati pisana dokumentacija koja dokazuje uzrok oštećenja. S turističkom sezonom rastu i krivotvorine; za razliku od nevažećih, za krivotvorine nema isplate protuvrijednosti ako vlasnik otkrije da mu je netko podvalio lažnjak. Lani su otkrivene 253 novčanice krivotvorenih kuna i 898 novčanica stranog krivotvorenog novca. Najčešće se krivotvore novčanice od 20, 50 i 100 eura, no u odnosu na 2016. – upola manje. Otkrivaju se opipom; ako nemaju ispupčenja i po vrsti papira, pogledom prema svjetlu čime postaju vidljivi vodeni žig, zaštitna nit i prozirni registar te zakretanjem čime se prelijevaju boje. Ako ni tad niste sigurni, u finacijskim institucijama može se provjeriti autentičnost pod UV lampom, a posljednje je utočište analiza u HNB-u.