Hoće li Balkan dobiti najmanju državu na svijetu i koji joj je cilj: 'To bi mogao biti opasan presedan za Albaniju'

Edi Rama, premijer Albanije, najavio je plan o uspostavi suverene mikrodržave za islamski sufijski red Bektaši, koji pripada šiitskim muslimanima, u Tirani. Taj potez naišao je na pozitivne reakcije unutar reda, ali i na određenu dozu skepticizma. U svom obraćanju Rama je citirao Majku Terezu, poznatu etničku Albanku i dobitnicu Nobelove nagrade za mir, ističući da "nismo svi sposobni za velike stvari, ali možemo raditi male stvari s velikom ljubavlju". Govoreći na Generalnoj skupštini UN-a u nedjelju, Rama je rekao da će suverena enklava, koji će biti osnovana po uzoru na Vatikan, sjedište Rimokatoličke crkve u Rimu, "biti novi centar umjerenosti, tolerancije i mirnog suživota."

Red Bektaši, koji je osnovan u Osmanskom Carstvu u trinaestom stoljeću kao ogranak sufizma, ima svoje sjedište u Albaniji od 1929. godine, a to je Svjetski Centar Bektaši. Albanijska vlada planira pretvoriti 27 hektara zemljišta u istočnom dijelu Tirane u mikrodržavu pod nazivom Suverena Država Reda Bektaši, koja će imati vlastite granice, putovnice i administraciju. Ova vijest objavljena je nakon što je u subotu u New York Timesu izašao članak o planovima premijera Rame za uspostavu nove muslimanske države u glavnom gradu, a on je službeno najavio taj potez na sjednici UN-a sljedeći dan. Za vođu Bektaškog reda, Edmonda Brahimaja, kojeg njegovi sljedbenici nazivaju Baba Mondi, ovo je "izvanredna inicijativa" koja će najaviti novu eru svjetske vjerske tolerancije i promicanja mira.

Kao što to često biva u Albaniji, mnogi stručnjaci i javnost bili su potpuno neinformirani o detaljima vladinog plana. Za većinu, odluka je došla potpuno iznenada. Besnik Sinani, znanstvenik u Centru za muslimansku teologiju na Sveučilištu u Tübingenu i suosnivač Instituta Konak sa sjedištem u Tirani, za Deutsche Welle kaže da je odluka "slučaj suvremenog religijskog inženjeringa bez presedana". "Trenutno albanska vlada nije ponudila nijedan uvjerljiv argument za opravdanje takvog poteza", kaže za DW.

Albert Rakipi, predsjednik Albanijskog instituta za međunarodne studije, ističe da ovo pitanje nije nešto što bi vlada trebala odlučivati nasumično. "Iako ne govorimo o uspostavljanju države u klasičnom smislu – s definiranom populacijom, teritorijem i odgovarajućim institucijama kao što su vojska, policija, birokracija, sudovi i porezna uprava – konačna odluka bit će u rukama parlamenta", rekao je. Rakipi je dodao da mnogi važni aspekti vezani za vanjski suverenitet još uvijek nisu razjašnjeni, a postoji i nesigurnost oko toga kako će se suverenitet te enklave priznati. Članak 1(2) albanskog Ustava navodi da je "Republika Albanija jedinstvena i nedjeljiva država." Za promjenu toga potrebna je izmjena Ustava, koja bi trebala biti odobrena većinom od 94 glasa, ili dvije trećine svih zakonodavaca u parlamentu.

VEZANI ČLANCI:

Albanija se dugo smatra zemljom vjerske harmonije i tolerancije. Džamije i crkve često se nalaze u bliskoj blizini jedne druge, a međuvjerska vjenčanja su dobro prihvaćena unutar albanskog društva. Prema popisu iz 2023. godine, oko 50% od 2,4 milijuna stanovnika Albanije su muslimani. Većina su sunitski muslimani, dok oko 10% muslimana pripada zajednici Bektaši. Rimokatolici i pravoslavni kršćani čine većinu ostatka stanovništva.

Rakipi ne misli da će to imati negativan utjecaj na ravnotežu, razumijevanje i harmoniju između vjerskih zajednica u Albaniji jer, kaže, zajednica Bektaši povijesno služi kao most jedinstva i suradnje između muslimana i kršćana. Ali, za razliku od Rakipija, Muslimanska zajednica Albanije izjavila je da smatra ovu inicijativu "opasnim presedanom za budućnost zemlje" i naglasila da je ona jedini službeni predstavnik islama u Albaniji.

Besnik Sinani smatra da će plan utjecati na odnos između religija u Albaniji, jer, kako kaže, ne postoji trenutna situacija u zemlji koja bi opravdala takvu odluku. "Tvrdnja da će ova pretpostavljena država Bektaši pozitivno utjecati na klimu tolerancije u regiji je neutemeljena", rekao je za DW. "Ako se realizira, vjerojatno će poremetiti povijesne aranžmane odnosa između religije i države u Albaniji, koji su uspostavljeni na viziji otaca osnivača albanske državnosti, od kojih su mnogi bili Bektašiji."

Brojni stručnjaci zabrinuti su da bi taj potez mogao dovesti do toga da zemlja bude označena kao "islamska država". No, Albert Rakipi, koji je stručnjak za međunarodne odnose, naglašava da Albanija ne planira uspostaviti islamsku državu u svojoj prijestolnici. "Izvjesno je da islamska država predstavlja drugačiju stvarnost s teoretskog i praktičnog gledišta", rekao je. "Nisu sve države čije su populacije muslimanske ujedno i islamske države. U islamskoj državi organizacijska ideologija za državu je religija, u ovom slučaju islam, a u većini slučajeva islam također služi kao organizacijska ideologija društva."

Još uvijek nije poznato kada bi se trebao realizirati plan albanskog premijera. "Ne može se zanemariti da je albanska vlada bila uključena u razne političke napetosti temeljene na religiji", rekao je Sinani. "Albanija trenutno ugošćuje organizaciju koju je nekada SAD označio kao terorističku organizaciju, Mujahedeen-e-Khalq, koja se zalaže za rušenje iranske vlade. Ugostila je članove Gulenovog pokreta, koji se smatra terorističkom organizacijom u Turskoj, kao i bivše zatvorenike Guantanamo Baya koje američka vlada nije mogla poslati u njihove matične zemlje." Red Bektaši inzistira na tome da, unatoč skepticizmu, "nova država neće imati cilj osim duhovnog vodstva."

FOTO Ovo je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj: Upravo je ispražnjeno, pogledajte što se skriva ispod površine