ZAKON O POREZU NA DOHODAK

Hoće li lokalne samouprave upravljati visinom paušalnog poreza?

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Hoće li lokalne samouprave upravljati visinom paušalnog poreza?
17.08.2018.
u 12:20
Cilj te izmjene je pružanje mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama
Pogledaj originalni članak

Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak, koji je u javnoj raspravi do 6. rujna, predlaže se mogućnost da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.

Obrazlažući takav prijedlog u nacrtu "uočenom potrebom za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004.", Ministarstvo financija navodi da je cilj te izmjene pružanje mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja, s obzirom na to da je porez na dohodak njihov prihod.

U prijedlogu se tako navodi da su "jedinice lokalne samouprave dužne donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150 kuna niti veća od 1.500 kuna".

Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.

"Od iduće godine već je iznajmljivačima smještaja u domaćinstvima i na OPG-ovima, slijedom vladine uredbe i na prijedlog Ministarstva turizma, povećan za 15 posto paušal boravišne pristojbe po krevetu, te će iznositi od najmanjih 172,5 kuna do 345 kuna, a s novim određivanjem raspona godišnjeg paušala poreza na dohodak dodatno će se opteretiti privatne iznajmljivače", smatra Utemeljitelj Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Nedo Pinezić.

Pinezić ovakav prijedlog ocjenjuje "vrlo opasnim, i pokazateljem da se opet nešto radi i predlaže na prečac, bez uvida u pravo stanje stvari i bez provedenih stručnih analiza".

"Pogotovo je neprihvatljiv prijedlog tako velikog raspona paušalnog poreza od čak deset puta po krevetu, odnosno od 150 do 1.500 kuna po krevetu, koje bi sada samostalno trebale određivati jedinice lokalne samouprave. Mislim da će to dovesti do 'guranja' posla u sivu zonu, pa i smanjenja kategoriziranog privatnog odnosno turističkog smještaja u domaćinstvima", komentira Pinezić za Hinu.

U prijedlogu izmjena poreza na dohodak, koji je od četvrtak u javnoj raspravi, stoji i već ranije najavljeno povećanje iznosa porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24 posto.

Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto.

Sada Ministarstvo financija predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te tako spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje.

>> Mrežnica: Vesela livada i Otok ljubavi

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

BA
babamoje
13:31 17.08.2018.

aj mući tamo

IV
ive365
13:20 20.08.2018.

@nekakav ajde sad smo vec na 35000kn po ležaju.. vi meni dajte 5000 po lezaju i ja vama dam sve svoje lezaje pa vi zaradite to ostalo.. ja se slazem da je porez manji nego kod ostalih djelatnosti ali i tu bi trebala postojati neka regulativa.. zasto kazu da je to napad na male.. jer jako puno ljudi zive od tog turizma.. ja zivim na moru imam 40g. dali vi vjerujete da ja u 40 godina nisam legao na svoju terasu i uzivao u tih 40 godina.. a zasto da bi uopce mogli i zivjeti .. četveročlana obitelj sa 4000kn primanja mjesecno.. svako ljeto iseljavmo iz svog stana u ljetnu kucicu pod plocom u kojoj je i danju i nocu preko 30 stupnjeva,, svoj stan prepustamo turistima da bi zaradili i da bi mogli normalno funkcionirati.. Možda bi bilo bolje da to ne radimo da prestanemo držat turiste i da se prijavimo u grad kao socijalni slucaj jer ja mislim da za to imamo i te kako uvjete.. A koliko je takvih kao ja pa svaki drugi iznajmljivač.. Druga su stvar apartmani izrađeni baš za držanje gostiju koji služe samo u tu svrhu.. ali mi živimo u toj kući.. 40 godina se selimo u lipnju van u rujnu nazad.. vi mislite da bih radio to da mi nije sila..

Avatar nekakav
nekakav
13:15 17.08.2018.

preveliki raspon. treba biti od 1.000 do 2.000 kuna po krevetu i gotovo. ako znamo da taj jedan krevet bude donio 35.000 kuna godišnje, to je niti 3% 'poreza'. pa sad ne znam niti jednu djelatnost, koja je prijavljena, a da plaća tako male poreze. iznajmljivači su ionak u nepoštenoj prednosti pred drugima, em im je to dopunska djelatnost, ne plaćaju mirovinsko, zdravstveno (znate, ono iz čega se financira hita, to je sad popularno komentirati), em ne plaćaju porez na dobit, a koja im je impozantna, jedina ulaganja su im bespravna gradnja i veslanje između kontrole, a taj paušal koji su do sada plaćali je sramota za poreznu državu. pa više država prihoduje od prostitutki, nego od njih!