Hollandeov salto mortale spašava i Zorana Milanovića?

Dok u našu redakciju stižu sarkastični prijedlozi kako bismo trebali Milanovićevu vladu proglasiti najboljom politikantskom vladom jer nijednim drugim politikantima (ljudima kojima je ponajprije bitno zadržavanje pozicija i uhljebljavnje) nije uspjelo ostati na vlasti nakon čak 11 tromjesječja uzastopnog gospodarskog pada, u Europi se mogu pročitati ozbiljne analize o tome kako eurozonu izvući iz duge stagnacije.

Dok se nakon velike financijske krize u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji govori o najsporijem oporavku, u Europi teško da može biti riječi o oporavku, već o stagnaciji neviđenoj od 30-ih godina prošlog stoljeća.

BDP EU ispod razine 2007.

BDP eurozone još nije dostigao razinu na kojoj je bio 2007., a čak i oni najotporniji, poput Njemačke, u zadnjem kvartalu ponovno su ušli u trend pada – 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Stoga ne čudi da su pojedini europski političari spremni na veliki zaokret, pogotovo oni u većim problemima. Što bi Hrvatskoj mogle donijeti poruke francuskog predsjednika Hollandea da je euro prejak, a inflacija preniska?

Hollande je, podsjetimo, svima dao do znanja da je spreman na veliki zaokret od svoje prvotne socijalističke doktrine nedavnim imenovanjem novog ministra financija Emanuela Marcona, bivšeg bankara Iz Rothschild & Ciea, koji će inzistirati ponajprije na kompetitivnosti Francuske. A kasniji poziv Hollandea na hitni izvanredni summit s tezama da je euro prejak, a inflacija preniska bio je samo potvrda drugog smjera.

Teorijski bi spuštanje eura moglo doprinijeti izvoznoj konuretnosti ne samo Francuske nego i cijele eurozone, a viša inflacija Francuskoj, kao i drugim zemljama zaduženima pretežno u euru, pomogla bi da s puno manje bolnih rezova smanje visoke i teško održive javne dugove.

Francuska je već u svojoj povijesti imala više primjera u kojima je ekstremno visoki javni dug ispuhan kroz visoku inflaciju.Hollande bi za svoje ideje više inflacije i slabijeg eura mogao na izvanrednom summitu dobiti potporu cijelog niza europskih državnika koji se nalaze u sličnoj situaciji, ali je suočen s dva problema. Pitanje je koliko još Europska centralna banka može uopće utjecati na dizanje inflacije jer je, kako je upozorio njemački ministar financija Schäuble, likvidnost na financijskim tržištima već sada izrazito visoka. Drugi problem sigurno će biti nastavak inzistiranja Njemačke na uravnoteživanju deficita.

Put pun kompromisa

No i uz ta razmimoilaženja dojam je da se između ECB-a i velikih europskih država koordinira priprema europske verzije američkog quantitative easinga tj. stimuliranja ekonomije. Guverner ECB-a zatražio je da kroz svoje strukturne reforme i moguće fiskalne stimulanse vlade koordiniraju svoje politike s ECB-om. Iako je očigledno da će dogovor morati biti plod niza dogovora i kompromisa, nakon dugo nije isključeno da će Europa pokušati ići prema višoj kompetitivnosti slabljenjem valute i (ili) do ispuhivanja javnih dugova inflacijom. No tek treba vidjeti hoće li biti dovoljno političkog jedinstva za taj preokret ili će se procijeniti da se radi o opasnom eksperimentu.

Nejasno je kakve bi posljedice Hollandeove akcije mogle biti ako se sve svede tek na ublažavanje kriterija o visini fiskalnog deficita članica EU. No čak i to bio bi povijesni zaokret. U slučaju devalvacije eura i više inflacije u eurozoni posljedice za Hrvatsku mogle bi biti neutralne ako HNB i dalje bude održavao kunu blisko vezanu uz euro, a ako u Hrvatskoj izostane inflacija ili bude sporija nego u eurozoni, mi bismo mogli postati nešto kompetitivniji.

Najveći dobitak od Hollandeove priče moglo bi biti navođenje Milanovića na brze protržišne reforme i nastavak promjena u Vladi. Valja naglasiti da bi slabljenje kune, kao i inflacija, Hrvatskoj, za razliku od Francuske, samo donijeli nove probleme zbog toga što pretežno dugujemo u eurima.

>>'Trošilo se dok se moglo i dok je Bog hodao po zemlji, ali sad je drukčije'

>>U minusu 11 kvartala, a još su na vlasti