Predsjednica ORaH-a Mirela Holy najavila je da pokreće interpelaciju o radu Vlade RH zbog nezakonite i štetne provedbe projekta istraživanja i eksploatacije Jadrana s posebnim naglaskom na odgovornost ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Postoji niz problema vezanih uz dosadašnji tijek provedbe ovog projekta, kaže ona, te naglašava kako je u potpunosti nepoštovana procedura vezana uz realizaciju ovakvih projekata, ne samo prema zakonu i propisima RH nego i prema međunarodnim konvencijama i direktivama.
– Tri su dimenzije cijelog procesa koje su sporne prilikom provedbe ovog projekta, prva i osnovna je pravna, politička i moralna odgovornost Vlade RH. Druga je netransparentna i protupropisna provedba ovog projekta bez utvrđivanja ekonomskog i društvenog interesa njegove provedbe i treća dimenzija se tiče samog sadržaja Studije strateške procjene utjecaja na okoliš koja je izazvala ogromne prijepore u okviru stručne javnosti – kaže Holy te podsjeća da je cijeli projekt pokrenut bez ikakve prethodne analize utjecaja na okoliš i strateške procjene, nije se konzultirala zainteresirana javnost uz nekakve minimalne preporuke stručnjaka kako bi se uopće ovaj projekt trebao provesti. To, naglašava ona, upućuje na činjenicu da sam projekt nije transparentan i ne može biti u javnom interesu.
– Još 2013. godine na samom početku projekta, Vlada je odlučila strateške energetske podatke Hrvatske besplatno ustupiti privatnoj kompaniji Spectrum koja se bavi seizmičkim istraživanjima Jadrana. Naravno da to nije praćeno nikakvom procjenom utjecaja na okoliš, a u mnogim državama ovakav čin ustupanja energetskih podataka države privatnoj kompaniji da njima raspolaže po komercijalnoj osnovi bi se smatrao veleizdajom – tvrdi Mirela Holy te dodaje kako nakon toga nije provedena Strateška procjena utjecaja na okoliš što je normalna praksa prilikom provedbe ovih projekata. Da bi se uopće moglo prići ovom projektu, obveza Hrvatske prema europskim i međunarodnim propisima je da izradi tzv. Studiju upravljanja morskim okolišem, koja se često kolokvijalno zove Studija upravljanja Jadranom, no ni to nije provedeno.
Ona je, naglašava, dala analizirati Prijedlog ugovora između potencijalnog koncesionara i Vlade tzv. ugovor o podjeli dobiti kako bi pokušala utvrditi kakve bi materijalne koristi RH imala od ovog projekta ako dođe do otkrića ugljikovodika u Jadranu.
– Iako predstavnici Vlade, posebice Agencije za ugljikovodike cijelo vrijeme tvrde da će Hrvatska imati između 55-60 posto prihoda iz ugljikovodika proizvedenih u Jadranu, analize pokazuju da ono što maksimalno možemo očekivati u slučaju pronalaska ugljikovodika je korist između 40 do maksimalno 50 posto. Posebno brine jest činjenica da ako se pronađu veća nalazišta ugljikovodika da će udio RH biti manji – čudi se Holy te dodaje kako prijedlog ugovora ne spominje naknadu neizravnih gubitaka u slučaju nesreća, što je neostvarena i propuštena dobit u slučaju turizma, ribarstva i marikulture. Prema Ugovoru koncesionar nema obvezu korištenja infrastrukture Hrvatske za transport nafte, ovaj ugovor ne predviđa ni opciju da Hrvatska uđe u proizvodnju ugljikovodika ako se pronađe neko izdašnije nalazište, i zato se analizom ugovora može prilično jasno zaključiti da on ne štiti interese RH i njezinih građana u slučaju pronalaska ugljikovodika – kaže Holy te dodaje kako, usporedbe radi, države poput Libije koje su bogate naftom imaju svoj udio u prihodu od ugljikovodika od čak 95 posto.
– Dakle, došlo je i do neusklađenosti sa zakonima RH i direktivama EU, prekršen je Zakon o zaštiti okoliša koji jasno nalaže obvezu postupka provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš, nije usvojena strategija upravljanja morskim okolišem, prekršen je cijeli niz direktiva, između ostalog direktiva iz 2013. godine o sigurnosti priobalnih naftnih plinskih djelatnosti koje sve države članice moraju implementirati u svoje zakonodavstvo najkasnije do 19. srpnja ove godine, i oni ubrzavaju i žure s ovim procesom kako ne bi trebali ispoštovati obveze iz tih direktiva. Jako je neobična hitrina i žurnost kojom se ovaj projekt gura – primijetila je Holy. Strateška procjena utjecaja na okoliš nije napravljena prije raspisivanja natječaja kojim su se pozvali koncesionari da se jave na natječaj raspisao, iako je trebala biti.
– Uopće ne postoji cost-benefit analiza, odnosno analiza koja će direktna ekonomska korist Hrvatske biti u slučaju realizacije ovog projekta u odnosu na potencijalne opasnosti i rizike nesreća koje se mogu dogoditi i, nažalost, se jako često i događaju. Bizarni detalj iz same Strateške procjene utjecaja na okoliš je to što se praćenje stanja okoliša i kontrole zagađenja ne stavlja u nadležnost mjerodavnih službi, već je to prepušteno samom koncesionaru, koji je u slučaju havarije i taj koji izaziva takvu situaciju – nabraja Holy kojoj nije jasno ni kako je posao izrade Strateške procjene dan na izradu tvrtki koja nikada nije radila tako nešto, nema nikakve reference i postoji svega dvije godine.
– Pozivamo Vladu RH da poštuje Ustav i hrvatske zakone kao i međunarodne i europske propise, da izradi Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem i da se ona prezentira građanima na zakonom propisan način te im se omogući uključivanje u izjašnjavanje o toj strategiji, da se Strateška procjena utjecaja na okoliš vrati u početnu fazu, odnosno da ju se kvalitetno doradi te da se pokrene nova javna rasprava o novoj studiji u minimalnom trajanju od tri mjeseca. Tražimo da se utvrdi odgovornost ministra gospodarstva zbog protupravnog, ekonomski štetnog i netransparentnog provođenja ovog projekta te da se utvrdi zbog čega je on to tako činio – traži Holy. Samoubojstvom naziva odluku da se referendum o ovoj temi raspiše tek nakon provedenog istraživanja, odnosno potpisivanja ugovora s potencijalnim koncesionarima jer tada počinju teći i financijske obveze RH prema koncesionarima u slučaju da se ovaj projekt zaustavi na referendumu.
– Moguće štete u financijskom smislu za Hrvatsku su jako, jako velike – zaključila je Mirela Holy.
>> Eksces pri bušenju srednjeg i južnog Jadrana ugrozio bi cijeli ekosustav
>> 'Talijani nam u Jadranu crpe naftu ispred nosa, a mi bismo se ponašali k'o mila Gera?'
sve u skladu kokošinjac pameti i strategije