Nakon što 1. srpnja uđemo u EU, na naše će tržište moći doći čak 274.000 stranih prehrambenih kompanija, a to je velik izazov za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. Da bismo se s tim izazovom mogli nositi, potrebno je što prije sniziti PDV na hranu, smanjiti troškove, povećati proizvodnju i zaposlenost, iskoristiti europske fondove i poraditi na udruživanju proizvođača u zadruge ili klastere, zaključeno je to jučer na okruglom stolu “Tržište hrane nakon ulaska Hrvatske u EU”.
Sniziti PDV
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić istaknuo je da nam ulazak u EU pruža mogućnost otvaranja velikog tržišta, dok ćemo istodobno pretrpjeti gubitke u plasmanu u zemljama CEFTA-e. Zato Vlada mora, kazao je, napraviti plan ruralnog razvoja jer iz Europe uvozimo triput više hrane nego što izvozimo.
– Vlada bi za dvije-tri godine trebala spustiti PDV na razinu onoga u zemljama okruženja. Zbog drastično visokog PDV-a potrošačka je košarica kod nas skuplja, povećava se prekogranična potrošnja koja će biti još veća kad uđemo u EU, a raste i sivo tržište – kazao je Bobetić. Milka Kosanović uime HUP-ova Udruženja prehrambene industrije navela je da je kava u Sloveniji 26% jeftinija nego u nas.
Predstavnik stočara Stjepan Kušec zavapio je:
– Ako se hoćemo hraniti i živjeti zdravo, onda kupujmo hrvatske proizvode.
Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kazao je da se hrvatski voćari ne boje konkurencije, no problem su male površine pod voćnjacima, kao i to što RH nema strategije razvoja voćarstva. Precizirao je da nam treba 45.000 hektara novih voćnjaka i tada bismo mogli proizvoditi voća u vrijednosti od milijardu eura i izvoziti ga u vrijednosti od 250 do 300 milijuna eura. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da je pšenice zasijano 20% više nego lani i očekuje se urod od milijun tona, što znači da će biti problema s cijenom zbog viškova. Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je da se proizvođači moraju udruživati kako bi smanjili troškove. Od 1. srpnja više nema ni uvoza iz ni izvoza u EU. Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić ne slaže se s tvrdnjama da se s ulaskom u EU gubi tržište CEFTA-e.
Zbog nepostojanja ekonomske politike zadnjih 10-ak godina domaća prehrambena i poljoprivredna industrija ulazak u EU dočekala je s glavom u pijesku i zbog toga bi u dvije godine od ulaska mogla završiti kao domaća tekstilna industrija, prognozira Stipan Bilić, direktor prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u. Davno se trebalo odrediti što u proizvodnji treba restrukturirati i urediti odnose na tržištu, a mi nismo ni počeli.
Ne može jeftinije
– Naše je tržište hrane uvjetovano domaćim troškovima koji su nerealno visoki i ne mogu se snižavati. Kamate su dvoznamenkaste, a dopušteno je i ucjenjivanje trgovina. Trgovački centri od cijene domaćih proizvođača traže 10-30% dodatnih davanja, što je trošak gradnje trgovačkog prostora – navodi Bilić. Ukidanje zaštitnih carina za, primjerice, mliječne proizvode, neke vrste mesa i konditorske artikle dovest će do sniženja cijena “uvozne” hrane, ali jeftinija hrana, kaže Bilić, neće nas preplaviti odmah na ljeto, već za godinu i pol. Meso i voće u EU su i skuplji nego kod nas pa ne možemo očekivati njihovo pojeftinjenje.
No RH lako može postati niša za “uvaljivanje” zdravstveno neispravne hrane, kakve je 5-6% i koja bi se trebala uništiti, a čija je prodaja po bilo kojoj cijeni njezinu proizvođaču uspjeh.