Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. prosinca iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uvjetni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubojstva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. rujna 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu.
Presude za 23. poglavlje
Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u veljači, a nova još nije imenovana.
– Županijski sud u Karlovcu tri je puta pred potpuno izmijenjenim vijećem Hrastova oslobodio jer se radilo o nužnoj obrani, ali mišljenje tih devet sudaca očito ništa nije značilo. Vrhovni sud ga je bio osudio na osam godina zatvora, a kad smo se žalili, kazna je smanjena na sedam. U zatvoru je bio 25 mjeseci kada je Ustavni sud presudu Vrhovnog bio ukinuo, a u tom pravnom vakuumu, kada protiv Hrastova nije bilo nikakve pravomoćne presude, RH je dosuđivala naknadu štete obiteljima navodnih žrtava, i to milijunske iznose, da bi se u konačnici taj iznos tražio od Miše. Katastrofa – kaže Krešimir Vilajtović, odvjetnik Mihajla Hrastova.
Nakon što je postupak po treći put završio pred Vrhovnim sudom, Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora, odvjetnik se žalio, no presuda je potvrđena pa je Hrastov u travnju otišao na izdržavanje zatvorske kazne:
– Ovo je crna rupa hrvatskog pravosuđa, apsolutni presedan. S indignacijom odbacujem osuđujuću presudu Vrhovnog suda koji očito želi pisati novu hrvatsku povijest. Ali niti je Vrhovni sud oslobodio Hrvatsku niti će povijest pisati. Pisao ju je Hrastov i njegovi prijatelji, dragovoljci. Mihajlo Mišo Hrastov je heroj Domovinskog rata – kaže odvjetnik Vilajtović, naglasivši kako se u ovom slučaju radilo o političkom procesu, te da su osuđujuće presude bile donesene uoči otvaranja i zatvaranja 23. poglavlja, bez kojeg se nije moglo u EU.
Kada je Ustavni sud zbog proceduralnih pogrešaka, poput javnog neobjavljivanja odluke, ukinuo presudu Vrhovnog suda, Hrastovu je odobreno da traži odštetu, a Vrhovni sud bio je dužan javno mu se ispričati. Ništa od toga još uvijek se nije dogodilo.
Vrhovni sud nije vjerovao
Odvjetnik Vilajtović kaže da tijekom ovog maratonskog postupka nije bilo nikakvih dokaza da je dragovoljac Mihajlo Mišo Hrastov tog 21. rujna 1991. godine na Koranskom mostu pucao iz bilo kakvih drugih razloga osim nužne obrane. Kao što je to u tri oslobađajuće presude – 1992., 2002. i 2007. godine – bio utvrdio Županijski sud u Karlovcu, kojemu Vrhovni sud nije povjerovao.
Hraste ih je valjda trebao docekati sa cokoladicama Pionir na Koranskom mostu i zazeljeti im dobrodoslicu!