Na zadnji dan 2013. u Sabor je stiglo izvješće o poslovanju HRT-a za godinu prije, prvo koje je u svom mandatu poslao glavni ravnatelj Goran Radman. Iz izvješća se vidi da je javna televizija u 2012. ubilježila gubitak u iznosu od 28,9 milijuna kuna, unatoč godišnjem rastu prihoda od 1,2 posto na 1,5 milijardi. Gubitak je ostvaren najviše zbog rasta troškova proizvodnje programa od 22,6 posto, odnosno 63 milijuna kuna. Za oko 4,5 milijuna porasli su troškovi održavanja i leasinga, a za deset milijuna ostali troškovi.
Sporne stimulacije
Što se tiče ušteda, za 26,9 milijuna kuna smanjeni su troškovi osoblja, a za 6,4 milijuna financijski rashodi. Nastavljen je pad prihoda od promidžbe, dijelom zbog zakonskog smanjenja minutaže oglašavanja u udarnom terminu, a dijelom zbog rezanja proračuna najvećih klijenata zbog gospodarske krize. Iz izvješća se vidi da je u 2012. HRT bio najgledaniji samo u jutarnjim i ranim poslijepodnevnim satima, dok je u najgledanijem terminu od 19 do 23 sata drugi, s udjelom od 25,1 posto.
U paketu s izvješćem o poslovanju stigao je i nalaz Državne revizije koja je izrazila uvjetno mišljenje s obzirom na pronađene nepravilnosti koje su se odnosile, među ostalim, na nejasne ugovore za oglašavanje, isplatu stimulativnog dijela plaće te problematične javne nabave, pri čemu su revizori otkrili da je 3,8 milijuna kuna roba i usluga nabavljeno bez primjene propisanih postupaka javne nabave. Čak 2,5 milijuna kuna isplaćeno je u obliku stimulativnog dijela plaće iako to nije bilo predviđeno planom poslovanja za 2012. niti se to smjelo s obzirom na gubitak od 29 milijuna kuna te preneseni gubitak iz prethodnih godina od 334,4 milijuna. Revizorima je sporno i to što su se ugovori za prodaju oglasnog prostora zaključivali koncem godine, nakon što su usluge obavljene, te što iz računa nije vidljivo na temelju kojeg ugovora su obavljene. Za pojedine navedene usluge nisu jasno utvrđeni kriteriji za određivanje cijene i popusta. Također je sporno da su u nekim slučajevima odobravani popusti na plaćanje predujmom agencijama koje su imale dugovanja prema HRT-u, što je suprotno odluci o popustima za plaćanje predujmom. HRT je nedavno objavio i podatak da je u prva tri kvartala 2013. ostvario neto dobit od 95,3 milijuna kuna, no, s obzirom na nepoduzimanje ozbiljnijih mjera restrukturiranja, neobičan je podatak da je u devet mjeseci 2013. imao dobit, a cijele 2012. gubitak.
Honorari kasne
Bolje upućeni kažu da se ponavlja situacija kakva je bila tijekom vodstva Vanje Sutlića. Odnosno, račun dobiti i gubitka se “pegla”, a novčanog toka nema, kaže nam sugovornik. Računi se ne plaćaju na vrijeme i knjiže se do ožujka 2014., što onda i otvara mogućnost prikazivanja nerealne slike prihoda i rashoda. Ne plaćaju se na vrijeme ni honorarni suradnici, a istodobnno je doveden velik broj novih vanjskih suradnika. Jedan od poslovnih promašaja u prošloj godini jest i vanjska produkcija, jer HRT nije poštovao zakonsku obvezu prema kojoj 15 posto troškova programa mora biti vanjska produkcija. Štoviše, u 2013. nisu uopće imali ništa od vanjske produkcije, kaže nam sugovornik, dok su za ovu godinu raspisali natječaj od oko 50 milijuna kuna
za početak bi trebalo prepoloviti HRT harač zvan pristojba