Bivši NO-a HRT-a

'Vladino neprihvaćanje našeg izvješća negiranje je i obezvređivanje činjenica'

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Logo HRT-a
Foto: Robert Anić/PIXSELL
HRT
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
HRT
05.01.2018.
u 14:31
Bivši članovi NO-a upozoravali su da HRT nema uspostavljen učinkovit sustav kontrole troškova , da se nabava audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata...
Pogledaj originalni članak

Bivši članovi Nadzornog odbora (NO) HRT-a u petak su reagirali na odluku Vlade o neprihvaćanju njihova izvješća o radu NO-a i provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za 2016. poručivši kako "nema nijednog valjanog niti razumnog razloga zbog kojeg izvješće ne bi bilo prihvaćeno, osim ako se nešto iz tog izvješća želi zataškati ili obezvrijediti".

"U našem izvješću navedene su činjenice i podaci koji su sadržani u revidiranim financijskim izvješćima, kao i u izvješćima interne revizije HRT-a, o pojedinim pitanjima poslovanja HRT-a u 2016. godini, koje je interna revizija obavljala po nalogu NO-a HRT-a ili po nalogu v.d. glavnog ravnatelja, a na zahtjev NO-a HRT-a", ističu u priopćenju bivši članovi NO-a.

Ministrica negira činjenice i podatke

Ocjenjuju da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predloživši Vladi da ne prihvati njihovo izvješće, negirala i obezvrjeđivala činjenice i podatke u izvješću o zakonitosti rada i poslovanja HRT-a.

Bivši članovi NO-a podsjećaju da se 2016. mijenjao gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih kanala HRT-a, te da je od 1. listopada od 11. studenoga te godine HRT poslovao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe – nije imao glavnog ravnatelja HRT-a "iako je NO HRT-a poduzimao sve radnje da bi se ta situacija izbjegla".

Ističu kako se u 2016. televizijski i radijski program emitirao bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a, što je uvjetovalo česte i nepotrebne rebalanse financijskog plana.

Navode kako su upozoravali na poslovanje HRT-a – naročito na rizično visoku zaduženost HRT-a, nepostojanje strateškog plana razvoja te da je dobit u 2016. od 30,3 milijuna kuna u najvećem dijelu ostvarena kao "rezultat utjecaja pozitivnih tečajnih razlika i smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a ne kao rezultat povećanja obima komercijalne djelatnosti HRT-a ili ostvarenih ušteda".

Neučinkovita kontrola troškova, netransparentna nabava...

Bivši članovi NO-a upozoravali su da HRT nema uspostavljen učinkovit sustav kontrole troškova , da se nabava audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, te da su se ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali i prije isteka roka za predaju prijava.

Stoga su na stanje na HRT-u upozoravali tadašnjeg predsjednika saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Jasena Mesića, ali i tražili od Obuljen Koržinek upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača u 2015. i 2016. No, Ministarstvo kulture oglušilo se na taj zahtjev.

U priopćenju se navodi da je bivši NO-a iskazivao i zabrinutost  zbog smanjenog opsega programske proizvodnje HRT-a, kao i loših rezultata prosječnog dnevnog dosega, odnosno gledanosti, koji su bili u konstantnom padu.

Upozorovali su da je umjesto dramskih i dokumentarnih serija, koje su trebale biti najveći dio nabave od neovisnih producenata, HRT nabavljao kulinarske i slične emisije, te da su se posljedice smanjenog dnevnog dosega i nedostatka programske sheme odrazile i na prihode od oglašavanja, koji su u 2016. bili manji od prihoda koje je HRT ostvarivao u 2013., 2014. i 2015.

Posebnu zabrinutost, kako ističu, iskazali su obzirom na rezultate interne revizije o okolnostima sklapanja izvansudske nagodbe s Jadran filmom, vezano uz projekt "Grička vještica", ali i na izvansudske nagodbe koje je vodstvo HRT-a sklapalo, a da prethodno nije održana ili dovršena glavna rasprava u tim predmetima ili zatraženo mišljenje stručnih službi HRT-a.

Kao poseban primjer ističu nagodbu u kojoj je jednom rukovoditelju javne radiotelevizije isplaćeno 85.000 kuna za naknadu štete zbog navodne diskriminacije po političkoj osnovi.

Vlada zaštitila odgovorne za stanje na HRT-u

"Nažalost, jučer se Vlada, na prijedlog ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, svrstala na stranu zaštitnika onih koji su u našem izvješću navedeni kao odgovorne osobe za stanje na HRT-u tijekom 2016., a difamirala nas koji smo to izvješće pisali, a da pritom nije opovrgnula niti jednu činjenicu ili podatak iz našeg izvješća", ističe se u priopćenju.

Dodaju kako dosad niti jedan bivši član NO-a HRT-a nije zaprimio nikakvu obavijest ili obrazloženu odluku Hrvatskoga sabora o razrješenju, niti bilo kakvu uputu o pravnom lijeku protiv te odluke, zbog čega im je onemogućeno da tužbom dokažu neistinitost navoda zbog kojih su razriješeni.

"Navodno smo razriješeni zbog toga što smo od Trgovačkog suda u Zagrebu zatražili da Sud imenuje privremenog upravitelja HRT-a, u situaciji kada se Hrvatski sabor samoraspustio, a tadašnjem v.d. glavnom ravnatelju isticao šestomjesečni mandat, te je prijetila opasnost da HRT ostane bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika, što se na kraju, nažalost i dogodilo".

Prema čudnim pravnim tumačenjima koje vladajući primjenjuju na nas, bivše članove NO-a HRT-a, ispada da svatko onaj tko se obrati sudu tim činom krši zakon, a zapravo se radi o tome da se difamiranjem nas nastoji obezvrijediti naše izvješće podneseno Hrvatskome saboru, zaključuje se u priopćenju koje potpisuju Anja Šovagović Despot, Katarina Bakija, Miroslav Grgić i Šenol Selimović.

Pogledajte i galeriju: Otkrivamo vam gdje su danas zvijezde HRT-ovog dječjeg programa

Foto: HRT Screenshot
Foto: HRT Screenshot
Foto: HRT Screenshot
Foto: Facebook/Briljanteen
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Facebook/Briljanteen
Foto: HRT Screenshot
Foto: Petar Glebov/Pixsell

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

MA
Marko1337
15:29 05.01.2018.

HRT je partijska utvrda u kojoj je uhljebljeno još preko 90 % kounjarskog kadra, koji su dalje uhljebljivali svoju partijsku nedonošćad. To smeće koje smo prisiljeni protuustavno plaćati treba staviti na tržišt, jer nema šanse da to ikada postane javna i hrvatska medijska tvrtka. .Neka si ga kupi soroš, partija za koju rade.

BA
bakulušić
17:27 05.01.2018.

Prije je Partija bila iznad svega i nitko nije smio iznositi svoje mišljenje nego su svi papagajski ponavljali ono što je došlo iz Beograda. Sad, kad nema više one stare Partije, svi koji su na državnim jaslama misle da iznad njih nema više nikoga. Vjernici barem kažu - Sabor i iznad Sabora Bog! Ovi ne vjeruju ni u Sabor ni u Boga. Oni - pa više nitko! Kulturnjaci, medijski djelatnici, razni pravobranitelji, pravosudni djelatnici i mnogi drugi, priznaju Hrvatski sabor samo onda kad ih sabornici imenuju na funkcije. I nakon toga ni Sabor ni Vlada ne smiju ništa pa čak ni tražiti objašnjenja. U protivnom, traže pomoć od Pariza, Londona, Bruxellesa, UN-a, raznih bjelosvjetskih udruga i grupa koje čak ne znaju ni gdje se Hrvatska nalazi. Tako to biva kad izostane lustracija. Nastaje nered i kaos koji je normalnim ljudima neshvatljiv.

DU
Deleted user
17:28 05.01.2018.

Pa godinama kola priča o suradnji s privatnim produkcijskim kućama koje su osnovali neki zaposlenici HRT-a ili njihovi partneri i koji odlično zarađuju na suradnji. Tko želi, može vidjeti nazive tih tvrtki u odjavnim špicama pa u sudskom registru Trgovačkog suda pročitati tko, što, gdje i od kada. Ne trebaju sionski mudarci za utvrditi povezanost.