Hrvate usrećuju obitelj, prijatelji i plaće od 12.000 kuna

Hrvatski građani najzadovoljniji su obiteljskim i odnosima s prijateljima te osjećajem sigurnosti u zemlji, a najmanje su zadovoljni zbog nesigurne budućnosti uvjetovane lošim ekonomskim okolnostima. Najmanje su sretni građani srednje dobi, od 45 do 54 godine, jer su tada najviše opterećeni brigom za djecu, otplaćivanjem kredita, poslom, a najsretniji su mladi u dobi od 25 do 34 godine, te stariji od 65 godina.

Kad je riječ o prihodima, i oni i te kako utječu na sreću pa su najnesretniji ljudi koji u Hrvatskoj zarađuju manje od 3000 kuna, a najsretniji su ljudi koji zarađuju iznad 15 tisuća kuna, no po osjećaju sreće nakon njih ne zaostaju ni građani koji zarađuju između 6000 i 12.000 kuna. Također, na sreću Hrvata utječe i bračni status pa su u prosjeku najsretniji ljudi u braku, izvanbračnoj zajednici ili oni koji imaju stabilnu vezu, najmanje su sretni razvedeni, od kojih su sretniji samci. Pokazalo je to “CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti” koje se provodilo u tri vala na nekoliko tisuća naših građana u dobi od 18 do 86 godina od 2015. do 2019.

Okolina važnija od gena

Rezultate istraživanja predstavila je voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Ivo Pilar prof. Liljana Kaliterna Lipovčan. Tim znanstvenika iz Instituta Pilar četiri je godine ispitivao dobrobit građana, koja pokazuje kako procjenjujemo svoj život, koliko nam se sviđa život koji živimo te u kojoj se mjeri osjećamo i funkcioniramo dobro. Dobrobit građana, odnosno sreća mjeri se kroz životno zadovoljstvo, pozitivne i negativne emocije te vođenje smislenog i svrhovitog života. Razina naše sreće, kako je kazala prof. Kaliterna Lipovčan, tek djelomično ovisi o genima, naslijeđenom temperamentu, a najviše ovisi o životnom standardu, obiteljskim prilikama, neposrednoj okolini i društvu.

– Danas su u svijetu u velikom porastu istraživanja sreće kod građana jer je svakoj državi u interesu imati sretne ljude zato što su građani koji se procjenjuju sretnima produktivniji na poslu, kreativniji, angažiraniji, imaju veće prihode i kvalitetnije i stabilnije socijalne odnose, češće sklapaju brak i rjeđe se razvode. Sretni ljudi imaju manje zdravstvenih problema, otporniji su na stres, imaju jači imunološki sustav i manje su na bolovanju – ističe Kaliterna Lipovčan.

Sretni ljudi, pokazuju svjetske studije, žive sedam i pol godina dulje. Na duljinu života i dobrobit građana utječe i nepušenje, koje produljuje život za sedam godina, te fizička aktivnost, koja ga produljuje za tri godine, dok oni koji se zdravo hrane mogu očekivati da će živjeti dvije godine dulje od prosjeka.

– Sretniji su ljudi koji su fizički aktivniji, ne misli se pritom samo na bavljenje sportom, nego i na šetnju, vrtlarenje. No, kod nas 45% ljudi šeće tri puta tjedno ili se bavi nekom drugom umjerenom aktivnošću, samo je 10 posto građana aktivno više od tri puta tjedno, dok 45 posto ljudi ne vježba uopće. A fizički aktivniji ljudi su zadovoljniji svojim zdravljem i izgledom – kazala je Kaliterna Lipovčan, dodajući da je aktivnost osobito važna za ljude od 60 i više godina jer su zadovoljniji životom i sretniji ako su fizički aktivniji.

Hrvatski su građani, prema istraživanju, uglavnom zadovoljni životom i sretni. Očekivano, manje smo sretni od Skandinavaca jer na sreću utječe i standard. No, to što su građani ocijenili zadovoljstvo životom i sreću s ocjenom 7 na skali od 0 do 10 je više nego dobar rezultat. Također, bolje obrazovaniji građani su malo sretniji opet zbog boljeg standarda.

Romantični odnosi

Da je sreća razumljivo povezana i sa zdravljem, pokazuje i to da su ljudi koji percipiraju svoje zdravlje vrlo loše nesretni. Kad se od hrvatskih građana tražilo da od 70 događaja izdvoje najpozitivnije izdvajali su najviše događaje vezane za obitelj i romantične odnose, kao što su rođenje ili posvojenje djeteta, ženidba, udaja, uspjeh djeteta u školi. U prosjeku se godišnje našim ljudima dogodilo 6 pozitivnih događaja i dva negativna. Istraživanje je pokazalo da, što su ljudi zadovoljniji životom i sretniji, to češće doživljavaju pozitivne događaje, a rjeđe negativne u svim dobnim skupinama.

Kad se ispitanike pitalo što je za njih sreća, odgovarali su najviše sljedećim izjavama: “mir, zdravlje i sloga u obitelji”, “voljeti i biti voljen”, “probuditi se svako jutro s osmijehom na licu” zatim “dobro obavljen posao, kava s prijateljima” te još mnogo običnih svakodnevnih sitnica u danu, tjednu i mjesecu. Da građanima zlatna ribica može ispuniti želje, bile bi najčešće usmjerene na zdravlje, posao, financije, djecu. Tako jedna od želja glasi – “da svi meni dragi ljudi (i moj pas) kao i ja ostanemo zdravi, zadovoljni i uspješni.” No, među zanimljivima našla se i jedna osebujna želja – “da mi ljubavnik postane mlađi...”, na što je prof. Kaliterna Lipovčan uz smijeh komentirala da se vjerojatno radi o gospođi u godinama, fizički aktivnoj... No, neki sreću ne vide udvoje, ili barem ne s osobom s kojom su bili, pa je jedna žena na pitanje o najsretnijem događaju u životu rekla da joj je to “samostalni život bez partnera”, a druga je bila najsretnija kad je nakon osam godina boravka na burzi dobila posao.