Hrvati iz Hrtkovaca i danas se naježe na spomen Šešelja

Na magistralnom putu između Rume i Šapca, u Srijemu, nalaze se Hrtkovci, koji su i danas sinonim za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine devedesetih. Na ulazu u selo stoji dvojezična ploča. I u selu, na više objekata, vidi se mješavina dvaju pisama.

Hrtkovci se naizgled ni po čemu ne izdvajaju od ostalih vojvođanskih sela, no ipak su po mnogo čemu drukčiji, a razlog tome dogodio se početkom devedesetih. Sve je počelo političkim skupom Srpske radikalne stranke (SRS) kada je njezin predsjednik Vojislav Šešelj pročitao imena 17 mještana katoličke vjeroispovijesti koji se moraju iseliti. Ludilo je išlo toliko daleko da je promijenjen i naziv sela pa se nekoliko godina zvalo – Srbislavci. Četvrt stoljeća poslije toga skupa, Šešelj, koji je u Haagu osuđen na 10 godina zatvora upravo radi protjerivanja Hrvata iz toga sela, ponovno najavljuje skup u Hrtkovcima koji bi se trebao održati 6. svibnja. Taj je skup, kao i onaj koji je najavio predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, MUP Srbije zabranio. Sve što se događa budno prate preostali Hrvati u Hrtkovcima koji se nerado prisjećaju događaja iz devedesetih i o tome ne žele govoriti.

Zastrašivanje, prijetnje...

– Bilo je strašno. I danas se naježim kada netko spomene Šešelja. Dotad smo živjeli mirno i bez problema, a onda se sve to dogodilo. Za sve nas slijedilo je nekoliko strašnih godina i o tome ne volimo govoriti. Bilo i ne ponovilo se – rekao nam je jedan Hrvat iz Hrtkovaca koji se nije želio predstaviti. Kaže da danas žive koliko-toliko normalno iako svi samo gledaju kako platiti račune i preživjeti, ali na spomen Šešelja i mogućeg novog političkog skupa, ponovo se javlja strah.

– Domaći ljudi su u redu i s njima neće biti problema. Problem su ljudi sa strane, a onda tu bude alkohola, nacionalizma, šovinizma… Njih se bojimo. Vjerujemo da će policija, ako i dođe do skupa, sve dobro osigurati – kaže nam naš sugovornik. Od javnoga istupa strahuju i ostali mještani hrvatske nacionalnosti koji se na mogućnost fotografiranja i spominjanja imena i prezimena žurno udaljavaju spominjući zastrašivanja, prijetnje, telefonske pozive, prozivanje na ulicama, bacanje bombi… Cijeli tadašnji državni aparat sudjelovao je u protjerivanju, na što ukazuje i činjenica da je MUP od mještana hrvatske nacionalnosti oduzimao lovačko naoružanje, koje mnogima nikada nije ni vraćeno. Ako ga nisu željeli dati, bili su privođeni, a bilo je, kažu, i batinanja. Nikada nitko za sve što se tih godina događalo u Hrtkovcima, kao i u ostalim dijelovima Vojvodine odakle su protjerani Hrvati, nije odgovarao. O razmjerima protjerivanja Hrvata iz Hrtkovaca dovoljno govori podatak da je protjerano oko 70 posto ondašnjih Hrvata. „Očišćene“ su cijele ulice.

– Kao župnik u Hrtkovcima, kamo sam došao prije 12 godina, mogu reći da danas živimo normalno. Vladaju dobrosusjedski odnosi. Posjećujemo se međusobno, slavimo oba Uskrsa i Božića, a više je i mješovitih brakova. Svi smo se okrenuli poslu, a neka politiku vode političari – kaže svećenik iz Hrtkovaca Ivica Živković. Za mogući novi Šešeljev politički skup kaže da nije dobar, ali i da je demokratsko pravo održavati skupove te da se nada, ako do toga dođe, da će policija kvalitetno obaviti svoj posao.

Nađu se luđaci...

– Prašina se digne, prašina se i spusti. Održavanje skupa nije dobra ideja jer će se ponovno pojaviti strah i nespokoj. Ne treba mještane, bez obzira na nacionalnost, plašiti, nego im treba omogućiti bolji i kvalitetniji život, a to ovakav politički skup neće donijeti – istaknuo je Živković. Sličnog je mišljenja i predsjednik Mjesne zajednice Hrtkovci Tomislav Šimić koji također kaže da se u selu normalno živi i da nema potrebe za bilo kakvim političkim skupovima.

– Nađu se dvojica luđaka da prave problem u Hrtkovcima, pri čemu je jedan iz Beograda, a drugi iz Novog Sada. Molio bih sve da nas ostave na miru i puste da mirno živimo – rekao je Šimić.

Protjerano je 30.000 katolika, a nitko za to nije odgovarao