Koliko su hrvatski građani zadovoljni životom, stanovanjem, financijama, odnosima s drugim ljudima, sigurnošću, poslom, koliko ih može računati na pomoć sugrađana u nuždi...., koliko imaju povjerenja u pravnu dražvu, Europski parlament te kako stojimo u usporedbi s drugim državama EU, pitanja su to na koja odgovore daju podaci Eurostata o kvaliteti života građana.
Ako već po kvaliteti života ne možemo stati uz bok skandinavskim državama, nismo ni najgori u EU jer to mjesto po nizu parametara pripada Bugarima.
Iznenađujuće je da najmanje povjerenja od 27 članica EU u pravnu državu imaju Slovenci s prosječnom ocjenom 2,7 na skali od 0 do 10, mi smo nešto bolji (3,3) dok je prosječno povjerenje građana EU u pravnu državu 4,5 na skali do 10. Najviše povjerenja u pravnu državu imaju Danci (7,5) što će malo koga začuditi.
Prosječno tjedno radno vrijeme u EU je 37,1 sati, Grci rade najviše, 42 sata tjedno, a Hrvati 39,6 sati. Dakle, padaju u vodu priče o neradnicima Hrvatima i Grcima, a druga je stvar što uvijek netko može postaviti pitanje koliko naši građani efektivno rade. Prosječno tjedno radno vrijeme najmanje je u Nizozemskoj samo 30,4 sati, no tome doprinosi i to što u toj zemlji već dugo postoji tradicija zbog usklađenosti privatnog i poslovnog života da veliki dio Nizozemaca, češće žene, rade skraćeno, a standard kojeg imaju im to dopušta.
Video - Beroš o spremnosti Hrvatske i EU da odgovori na koronavirus
U odnosu na prosjek EU loše stojimo po zadovoljstvu građana financijskim stanjem jer dok je više od polovice građana EU, njih 53,5 %, ocjenilo zadovoljstvo financijama srednjim odnosno prosječnom ocjenom od 6 do 8 na skali do 10, kod nas je takvih građana bilo tek 36, 5 %. Mi zato imamo čak 55,4 % građana koji su zadovoljstvo financijama ocijenili nisko, od 0 do 5 na skali do 10, a u EU je u prosjeku samo 29, 5 % takvih građana. S druge strane imamo dvostruko manje od prosjeka EU građana kojima je zadovoljstvo financijama visoko. Kod nas ima 8,1 % građana koji su zadovoljstvo financijama ocijenili visoko, s ocjenom od 9 do 10, a EU njih 17 %. Najmanje zadovoljni financijama u EU su Bugari s prosječnom ocjenom od 4,3 na skali do 10, a najzdovoljniji su očekivano Danci, Finci i Šveđani (7,6).
Na kvalitetu života značajno utječe i zadovoljstvo građana sa socijalnim odnosima odnosno odnosima s drugim ljudima te procjena imaju li nekoga tko im je spreman pomoći u slučaju nužde. Ispod prosjeka EU smo po zadovljstvu građana s odnosima s drugim ljudima, pa ih je kod nas tek trećina građana ocjenila visokim, srednjim njih 49 %, a niskim 18, 6 %. No, sve u svemu tu ne stojimo loše jer na skali do 10 naši građani zadovoljstvo socijalnim odnosima u prosjeku ocjenjuju 7,5 a građani EU u prosjeku s 7,9. Opet su najmanje zadovoljni odnosima s ljudima Bugari (6,6), a najviše Austrijanci, Irci, Maltežani, Slovenci (8,6).
U kriznim situacijama, odnosno u slučaju nužde važno je imati nekog na koga možete računati. Udio građana EU koji smatraju da imaju nekoga za pomoć u slučaju nužde je čak 93,2 % , a kod nas 87,6%. Nadajmo se da je to zaista tako i u praksi.
Hrvati imaju problema s kvalitetom stanovanja jer žive u prenapučenim stanovima pa dok je stopa prenapučenosti u EU 17,1 % , u nas je 39, 3 %. Danci su najzdovoljniji kvalitetom stanovanja, nesretni Bugari opet najnezadovoljniji. U prosjeku su zadovoljstvo stanovanjem građani EU ocjenili 7,4 na skali do 10, mi 6,9, a Bugari šesticom.
Kad je riječ o poslu imamo četvrtinu građana jako zadovoljnih poslom i tu smo nešto malo iznad prosjeka EU. U EU je najviše građana njih 58,5 % koji su srednje zadovoljni poslom, kod nas je takvih 50,4 %. Zadovoljstvo poslom niskim je kod nas ocijenilo 24,5 % građana, a u EU prosjeku tek njih 16, 9 %. Najmanje zadovoljni poslom su Grci koji i najviše tjedno rade, a najviše Finci.
Nije dobro što posljednjih godina pada kod naših građana zadovoljstvo životom koje ocjenjuju sa 6,3 na skali do 10, dok je prosjek za EU 7,3. Najmanje zadovoljni životom su opet Bugari (5,4), a najviše Finci i Irci (8,1). Politički vrh EU bi se trebao zapitati i zašto niti polovica građana EU nema povjerenja u Europski parlament nego tek njih 47 %, dok kod nas EP-u vjeruje polovica građana. Najveće povjerenje u EP imaju Šveđani, vjeruje mu njih 69 %, a najmanje Grci među kojima je tek njih 37 % vjeruju tom zakonodavnom tijelu EU.
Mi se pak možemo pohvaliti da smo jedna od najsigurnijih zemalja i da imamo najmanji udio ljudi 2, 6 % koji su u svom području stanovanja prijavili kriminal, nasilje i vandalizam. Usporedbe radi, prosjek za EU je 11, 5 % građana koji su u svom području prijavili kriminal, nasilje i vandalizam.
Imamo Hrvatsku i najbolji smo na balkanu.