I dok se velik broj tvrtki i poslodavaca pokušava prestrojiti na nove uvjete poslovanja, pa i osigurati isplatu minimalne plaće uz pomoć države, službena je statistika konačno objavila podatke kako smo startali u ovoj godini. Prosječna plaća zaposlenih u zemlji za siječanj, isplaćena u veljači, bila je 6796 kuna i za 237 kuna veća je u odnosu na prethodni mjesec. Siječanj 2020. ujedno predstavlja i metodološku prekretnicu kod praćenja plaća i zaposlenosti jer je DZS odlučio proširiti obuhvat zaposlenih koji su uključeni u statističko praćenje pa su tako u podatke uključeni svi koji su imali zasnovan radni odnos u pravnim osobama bez obzira na vrstu ugovora i duljinu radnog odnosa. To uključuje i ljude koji su radili četiri sata (uzimao se ekvivalent), izaslane hrvatske radnike koji rade za domaće tvrtke u inozemstvu, umirovljenike i slično.
Promijenjena metodologija, ali i redovno povećanje plaća diglo je prosječna primanja sa 6559 kuna koliko je isplaćeno za prosinac na 6796 kuna koliko je isplaćeno za siječanj. Da nije bilo promjene u metodologiji rast plaća bio bi samo 138 kuna.
Prva desetina najslabije plaćenih radnika u zemlji, oko 131 tisuća, zarađivala je 3736 kuna, druga desetina 4294 kune, treća 4697 kuna, četvrta 5202, a peta srednja 5846 kune. Svaki deseti zaposleni u zemlji primio je više od 10.416 kuna. Što će biti nakon ožujka tek treba vidjeti.
Novost je i da se prvi put vidi iznos neoporezivih naknada, ali ne i broj radnika koji su ih primili. Prema objavi DZS-a oni koji su primali naknade u prosjeku su za siječanj uz neto plaću primili dodatnih 1091 kuna naknada, a kada se to podijeli na sve zaposlene proizlazi da je prosječan iznos naknade po zaposlenome bio 379 kuna. Iz toga bi se moglo zaključiti da je neku naknadu uz plaću primio svaki treći zaposleni u pravnim osobama.
Najveći iznos neoporezive naknade bilježe opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacijom, čak 16.554 kuna prosječno po isplaćenoj naknadi, ali očito je ta isplata bila za manji broj zaposlenih jer u odnosu na ukupan broj zaposlenih u toj djelatnosti prosjek pada na 1324 kune. Druga djelatnost po visini isplaćene naknade je rudarstvo - 9380 kuna, ali ako se gleda ukupna zaposlenost u toj djelatnosti prosjek pada na 1846 kuna. Naknade su brojne, od toplog obroka, otpremnine, dodatka na staž, bonusa, božićnice, naknade za odvojeni život, troška smještaja, plaćanja vrtića djeci i slično. Isplata otpremnine na primjer jako povećava prosječne vrijednosti.
Zaposleni u prerađivačkoj industriji koji su dobili neoporezivu naknadu dobili su prosječno 973 kune, što je preneseno na sve zaposlene u prerađivačkoj industriji 458 kuna. Dakle, u prerađivačkoj industriji naknadu uz plaću primio je gotovo svaki drugi zaposleni. Velika je razlika i u javnoj upravi te socijalnom osiguranju gdje je prosječna isplata po osobi koja je dobila naknadu 4708 kuna, ali kad se to prenese na sve zaposlene u javnoj upravi prosjek pada na 259 kuna. Pretpostavljamo da se radilo o otpremninama koje je dobio manji broj zaposlenih. U zdravstvu je isplaćena neoporeziva naknada po primatelju bila 1167 kuna, a kad se to prenese na sve zaposlene u sustavu prosjek pada na samo 83 kune. Slično je bilo i u obrazovanju. Visoke naknade uz plaće isplatili su poslodavci u djelatnosti poslovanja nekretninama - 4556 kuna, gdje je prosječna neto plaća nešto jača od 6 tisuća kuna. U djelatnosti poslovanja nekretninama je oko 9 tisuća zaposlenih.
