Evo koliko su Hrvati zadovoljni životom i plaćom u Njemačkoj

Čini se da su Hrvati predodređeni tražiti sreću u Njemačkoj, bez obzira na društveno uređenje u kojem žive. Za razliku od starih iseljenika, mladi ne osjećaju veliku nostalgiju prema domovini i žive u „dvije države“.

„Oni svoj narod ne slušaju i ne rade u njegovu interesu. Oni su ga i natjerali u migraciju. Žalosno je što mladi ljudi i mlade obitelji napuštaju ovu lijepu zemlju, a njih nije briga", samo je jedan od brojnih komentara prikupljenih u istraživanju „Iseljavanje Hrvata u Njemačku – EU Migracijski val“, piše Deutsche Welle. Ovim opsežnim ispitivanjem obuhvaćeno je 1200 hrvatskih iseljenika, a vodio ga je dr. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, o čemu će u siječnju iduće godine objaviti istoimenu knjigu.

Zadovoljstvo novim životom u Njemačkoj iskazalo je čak 79% ispitanika, dok ih je samo 3% reklo da nisu zadovoljni. Njemačkom plaćom zadovoljno je 73% ispitanih, dok je nezadovoljnih 5%. Poklapa se to i s dominantnim stavom iskazanim kroz novinske priloge u kojima vidimo iseljenike koji hvale novi život i onda kad rade posao ispod razine njihova obrazovanja i žive u lošijim stambenim uvjetima. Primjetan je i vrlo naglašen bijes prema domovini.

Teško je biti iskren prema sebi

„Zasigurno se možemo pitati koliko je netko iskren prema samom sebi kada se nalazi u situaciji borbe i kada sve napore uloži u neki veliki životni pothvat. Svako seljenje teško je i sadrži neugodu, a vrlo često i traumu. Čovjek, kada želi opravdati svoj potez, racionalizirat će svoju odluku kako se ne bi morao suočiti s neugodnim istinama i posljedicama. S druge strane, mora se i motivirati za bilo kakav veliki potez u životu pa je logično da će stvari gledati u ljepšem svjetlu no što su one ustvari. Kad su ljudi u procesu stvaranja nove životne priče, ne smiju pogledati stvarnost kakva jest“, kaže ovaj doktor političkih znanosti i povijesti koji je i sam tijekom doktorskog studija živio u Njemačkoj.

Prava je vrijednost ovakvih istraživanja, dodaje, njihova buduća usporedba s istraživanjima koja će se raditi za otprilike pet godina kada će i razmišljanja iseljenika biti vjerojatno objektivnija i više temeljena na realnom iskustvu. „Prevladava dojam da su mladi izgubili nadu u ovu zemlju. Izgubili su vjeru da stvari mogu izići nabolje. U Njemačkoj, gdje brojni iseljenici objektivno znatno teže žive nego što bi ikada živjeli u domovini, gaje nadu da će jednom biti bolje, a kod nas su je izgubili“, kaže Jurić.

Cijeli članak pročitajte OVDJE. 

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti