U dva KBC-a ovih se dana zapošljava dvjestotinjak ljudi. U KBC-u “Sestre milosrdnice” u različitim su fazama natječaji za oko 150 radnih mjesta, od čega najviše, 91, za medicinske sestre i tehničare, nekoliko liječnika te drugog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Pedeset medicinskih sestara i tehničara zaposlit će se uskoro i u Kliničkoj bolnici Osijek, a traži se i liječnik radiolog te dvojica internista. Otvoren je i natječaj za 24 liječnika specijalizanta, a i njima se nudi ugovor na neodređeno vrijeme.
U mirovinu i inozemstvo
– Zaposlenici nam odlaze u mirovinu, neke su nam, konkretno, sestre otišle u inozemstvo. Raspisali bismo natječaj za sestre i prije, ali nije izvedivo sve odjednom zbog testiranja, to je proces kao da se upisujete na Medicinski fakultet. Usto, ako bismo uzeli sve koje imamo na birou, nema selekcije po kvaliteti – govori dr. Sven Kurbel, sanacijski upravitelj KBC-a Osijek.
Osječki KBC, kao i većina bolnica u Hrvatskoj, na mukama je zbog manjka radne snage.
– Između 400 i 500 sestara otišlo je iz Hrvatske raditi u inozemstvo prošle i ove godine. Paralelno u hrvatskom zdravstvu nedostaje od 8000 do 12.000 sestara i tehničara – iznosi Anica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara dodajući da istodobno na Zavodu za zapošljavanje “sjedi” više od 2000 sestara i tehničara u Hrvatskoj. Nema zdravstvene ustanove u zemlji koja zadovoljava normative u osoblju – ističe.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu ove godine preokrenut je trend smanjivanja broja osiguranika kakav se bilježio svaki put u rujnu prethodnih godina. Na dan 30. rujna 2015. u Hrvatskoj je bilo 15.476 osiguranika HZMO-a više nego u lanjskom rujnu. Preciznije, u radnom odnosu bilo ih je 1,459.211, dok ih je u rujnu 2014. godine bilo 1,443.744. Još uvijek ova rujanska brojka ne doseže one u isto vrijeme 2013. i 2014. godine, ali je prekinut niz stalnog pada broja zaposlenih.
Nadalje, i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore o svojevrsnom uzlaznom trendu. Iz evidencije nezaposlenih, naime, izašlo je 28.608 osoba, što je 10,1% manje nego u rujnu 2014. godine. Međutim, od toga su se zaposlile 18.772 osobe, dok je lani, iako ih je iz evidencije nezaposlenih izašlo više, razlog tome bilo zapošljavanje u 18.263 slučaja, odnosno 509 osoba manje. Ostali su iz evidencije brisani iz drugih razloga, bilo da je riječ o odlasku u mirovinu, na školovanje, zbog preseljenja itd.
Predizborni helij
Iako skromne, ove brojke upućuju na definitivnu promjenu trenda, ne može se ne reći. Idu ruku pod ruku s polaganim rastom BDP-a, za koji se očekuje da će ove godine premašiti jedan posto. Međutim, još uvijek su to počeci koji ni izbliza ne mogu zadovoljiti.
– I dalje je broj zaposlenih izuzetno nizak. Velik dio zapošljavanje odnosi se na mlade bez iskustva, kojih velik dio nakon godine dana ne ostaje na poslu. Dio ih je zaposlen zbog potpora kao što je oslobađanje od doprinosa na bruto dva. Ali neke velike hrabrosti u zapošljavanju nema. Poslodavci ne vide što bi ih to zapravo ohrabrilo za neka ozbiljnija ulaganja pa pravih investicija nema, jedva tu i tamo nešto sporadično.
Banke imaju mnogo novca namijenjenog ulaganju u gospodarstvo koji ne plasiraju – navodi sindikalist Krešimir Sever. Ni Mladen Novosel ne vidi stvarni pomak.– Ne mogu reći da nema nikakvog pomaka, ima, ali daleko je to od onog što nam treba – kaže Novosel.Je li zapošljavanje u javnom sektoru ciljano u ovo predizborno vrijeme, postavlja se pitanje, jer, iako znamo da nedostaje ljudi u zdravstvu i obrazovanju, zapošljavanje u javnom sektoru nije nešto što bi nas moglo usrećiti i oporaviti gospodarstvo. Pravi bi zamašnjak bio zapošljavanje u industriji pa su za sindikaliste tako sve ove brojke, manje više, tek puno predizbornog helija.
>> Za rad na selu i na otocima stimulacija 10 tisuća kuna
posljedice ? a tko ce odgovarati kazneno, za uzrok ?