Hrvati sretni kad rade, Francuzi žele što manje

Francuzi su opet na nogama, deseci tisuća preplavili su ulice jer im vlast želi kresati radna prava, i još k svemu, to im čini socijalistički predsjednik François Hollande. U Hrvatskoj pak reakcija na pokušaje vlasti da smanjuje radna prava ili produlji radni vijek nema gotovo nikad, pa ni sad kad je lansirana ideja da se ubrzano produlji radni vijek do 67. godine života, što bi u aktualnim uvjetima moglo baciti na burzu tisuće ljudi koji više ne mogu dobiti posao.

Posljednju promjenu hrvatskog Zakona o radu provela je Vlada Zorana Milanovića prije dvije godine, ministar Mirando Mrsić uspio je bez puno vike, a kamoli prosvjeda, omogućiti radni tjedan dulji od 40 sati, olakšati otpuštanje i urediti rad na određeno vrijeme tako da praktički može trajati neodređeno. Ipak, nije neobično što Hrvati takve promjene otrpe bez buke jer jedino što ih zanima dok je nezaposlenost tako visoka, trenutačno na 17 posto, jest da dobiju ili zadrže posao. A ako nađu posao, najbolje je kad je to neka državna tvrtka, uprava, općina, gradsko poglavarstvo, škola, jer u tom slučaju bit će daleko bolje zaštićeni u svakom pogledu nego u privatnom sektoru.

Radna prava nisu prepreka

– Pogledajte Ericsson, Hrvatski telekom, Plivu, oni su sve probleme s viškom radnika riješili – kaže Viktor Gotovac, docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dodajući kako ni u Francuskoj ni u Hrvatskoj smanjivanje radnih prava ne bi znatnije pridonijelo rastu gospodarstva i zapošljavanja.

– Radna prava nisu prioritet kad govorimo o preprekama rastu u Hrvatskoj, pokazalo se i sad da se ekonomija prilagodila i raste i u ovim uvjetima. No, državna uprava, javni sektor, javna poduzeća morala bi biti racionalno uređena, a to nijedna vlast ne čini, računajući na glasove ljudi u javnom sektoru – kaže Gotovac.

Hollande se nada da će dajući veća prava poslodavcima, a manja radnicima, dobiti kao rezultat pad nezaposlenosti ispod sadašnjih 10 posto. U tome mu stranu drže i Nijemci koji se hvale svojim manjim pravima i duljim radnim vremenom pa njemački Focus poziva: Francuzi bi trebali teško raditi kao Nijemci. Međutim, kaže Gotovac, Nijemci nemaju visoku zaštitu prava u zakonu, ali imaju u kolektivnim ugovorima pa je zapravo riječ o različitim kulturama.

– U zemljama mediteranskog kruga, u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu, sindikati nemaju puno članova i aktivnost im je usmjerena u prvom redu na prosvjede na ulici. U Njemačkoj je drugačije, sindikati su brojniji i umjesto javnih marševa pregovaraju s poslodavcima – kaže. K tome, Nijemci su racionalno uredili i svoj javni sektor, za razliku od Hrvatske. Hrvatski Zakon o radu često je previše nejasan, neodređen i može izazvati nevolje poslodavcima.

Mirovina kao osobna imovina

– Ako neki vozač ostane bez vozačke dozvole, a poslodavac mu u roku od 15 dana ne da izvanredan otkaz, više ne može posegnuti za redovnim otkazom jer to po zakonu nije moguće – kaže Gotovac. Kad je riječ o radnom vijeku do 67. godine života, i Hrvati su podijeljeni, mnogi bi zapravo htjeli raditi što dulje, vitalnost je sve veća, a i životni vijek se u međuvremenu toliko produljio da mirovinski fondovi to ne mogu isplaćivati. No iz HDZ-a već stižu signali da bi i od te ideje mogli odustati, plašeći se očito da će izgubiti starije birače, među kojima HDZ ima veliku podršku. Možda je najbolja ideja politologa Dejana Jovića, koji se na Facebooku založio da se ugledamo u Britaniju, gdje se može u mirovinu kad tko hoće, nema dobnog ograničenja, ali, što ranije odeš, manja ti je mirovina.

– U Britaniji se mirovina smatra osobnom imovinom. Ako ste uplatili makar 1 funtu u mirovinski fond, onda imate pravo tu 1 funtu podići odmah, a ne tek sa 65 godina. Naravno, postoji penalizacija, i pitanje je isplati li vam se to – objasnio je Jović. Možda je to dobro rješenje koje bi otklonilo opasnost da ljudi ostanu u vakuumu između posla i mirovine.

>> Radimir Čačić sutra prikuplja potpise zbog rada na određeno koji je 'pravilo a ne iznimka'