Razmaženi, obuzeti ludilom društvenih mreža i virtualnog života, poklonici "lake zarade", oni kojima aktualne teme, posebno politika i političko sudjelovanje i ne igraju toliku ulogu na listi prioriteta... Često se ovi i slični "epiteti" koriste za pripadnike generacije Z. No je li to zaista tako? Mnogi pripadnici Gen Z-a predvode pokrete za klimatske promjene, ljudska prava i socijalnu pravdu.
Afirmacija i negacija
Greta Thunberg, aktivistica za zaštitu okoliša, jedan je od najpoznatijih primjera, ali ne moramo ni odlaziti izvan hrvatskih okvira kako bismo pronašli relevantne pojedince. Naša "Greta", Zagrepčanka Laura Skala, koja je prije nekoliko godina, kao 17-godišnja maturantica, organizirala prosvjede učenika za klimu i pokrenula inicijativu "School Strike 4 Climate Croatia", dovela je globalni pokret učenika za borbu protiv klimatskih promjena i na naš prag.
Ne treba zaboraviti ni Ninu Skočak, diplomiranu politologinju i novinarku koja, među ostalim, aktivno radi na promicanju političkog sudjelovanja, posebice kod mladih. Takvih je primjera, u gotovo svim sferama života i sektorima u koje Gen Z zalazi zaista mnogo. Neki će dušobrižnici potencijalno istaknuti kako djelovanje dokonih "zoomera" nije prisutno u opipljivom svijetu, već isključivo na društvenim mrežama, ali možda će onima s početka rečenice kao utjeha stići činjenica da su ovoj generaciji društvene mreže tek alat kako bi se podigla svijest o važnim temama i organizirale akcije koje nadilaze digitalnu sferu.
Kako bi pokazali da pripadnici generacija Z imaju stav i proaktivno razmišljaju o aktualnim i njima važnim pitanjima, Večernji list pokreće Megafon xyZ, debatnu emisiju koja stavlja reflektor na najglasniju generaciju. Ideja je pružiti platformu za mlade putem koje mogu progovarati o aktualnim temama, ali i o onome što ih oblikuje, izaziva i inspirira. Od politike, društvenih mreža do klimatskih promjena, od kulture do aktivizma – Megafon xyZ prostor je gdje generacija budućnosti može dati svoje viđenje svijeta koji nas okružuje.
U svakoj debatnoj emisiji sudjeluju dva tima, afirmacijski i negacijski, s po četiri člana u ekipi. Struktura se temelji na pojednostavljenom obliku klasične debate. Argumenti moraju biti relevantni za temu debate, a timovi trebaju poštovati unaprijed dogovoreni redoslijed izlaganja. Odluku o pobjedniku donosi žiri sastavljen od Večernjakovih stručnjaka za pojedina područja, a katkad i uz sudjelovanje vanjskih eksperata. Suci ocjenjuju jasnoću i strukturu argumenata, korištenje dokaza, odgovaranje na protivničke argumente, završnu riječ i timski rad.
Prva tema izbori
A prva epizoda Večernjakovog Megafona xyZ, nastalog od mladih za mlade, posvećena je temi koja posljednjih mjeseci okupira medijski prostor – predsjednički izbori. Oko teze "Predsjednički kandidati dobro se koriste društvenim mrežama u kampanji" debatirali su studenti novinarstva i politologije Fakulteta političkih znanosti te pripadnici tamošnjeg Diplomatskog kluba u sastavu Sara Erdeljić, Iva Miljković, Patricija Budiščak i Fran Kečkeš sa strane afirmacije te Dominik Krapljan, Domagoj Zubović, Tena Vizinger i Domagoj Fuk sa strane negacije. Prvi sudački tim koji je ocjenjivao argumente mladih činile su Večernjakova politička novinarka Petra Maretić Žonja, izvršna urednica Večernji.hr Ivana Jović te novinarka gradske rubrike Ida Balog.
– Možemo vidjeti da se predsjednički kandidati uspješno koriste društvenim mrežama i tako direktno i transparentno dolaze do svojih birača i stvaraju dinamičan odnos s građanima, prije svega prelaze preko tradicionalne barijere i medija, ali znamo da s obzirom na digitalizaciju koja se širi nisu toliko možda popularni među svim biračima, a posebice među mladima. I to je zapravo najvažnije; da se politika širi na sve generacije našeg društva, a ne samo na one koji su možda navikli ili koji izlaze na izbore. Prvenstveno se tu otvara put da se broj apolitičnih mladih u Hrvatskoj smanji – iznijeli su u svojoj argumentaciji pripadnici afirmacije.
– Interesantnu paralelu možemo povući, recimo, u Moldaviji i u Rumunjskoj, gdje je zapravo TikTok postao jedino sredstvo promocije kandidata, a to je potaknulo brojne probleme. Pogotovo u vidu dezinformacija na društvenim mrežama. Usto, postoji čest slučaj da dosta kandidata zapravo ne govori o ovlasti predsjednika, nego se fokusira na neke ustavne teme i nešto što nema uopće u ovlastima koje su za tu poziciju zapisane u našem Ustavu – istaknuo je tim negacije. Emisiju možete pogledati na YouTube kanalu Večernjeg lista. Pridružite se raspravi, otkrijte nove perspektive i poslušajte glas budućnosti!
>> FOTOGALERIJA Pogledajte kako je izgledalo predivno putovanje u Rim voditeljice i novinarke Damire Gregoret
